Pročitajte što su biskupi nakon zasjedanja HBK rekli o vjeronaku u školama, očekivanjima od nove vlade, molitvi ispred bolnica…

Foto: fah

Na završetku 53. redovitoga plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u četvrtak, 13. listopada, u sjedištu HBK-a održana je konferencija za novinare. O temama koje su bile u središtu rasprava hrvatskih biskupa novinarima su govorili predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predsjednik Vijeća za katolički odgoj i obrazovanje požeški biskup Antun Škvorčević i predsjednik Vijeća HBK-a za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić.
Uvodno je glasnogovornik HBK-a Zvonimir Ancić istaknuo kako je na ovome zasjedanju tema bila i izvješće prve sjednice Mješovite komisije Srpske pravoslavne Crkve i HBK-a o bl. Alojziju Stepincu, koja je održana u srpnju. Biskupi su se spomenuli i dvojice budućih blaženika hrvatskih korijena, fra Serafina Glasnovića Kodića i don Antuna Mužića, koji pripadaju skupini 38-orice mučenika od 1945.-1974. u Albaniji, koji će biti proglašeni blaženima 5. studenoga u Skadru. Biskupi su se također prisjetili i događaja otprije 40 godina kad je započela velika proslava trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.
Nadbiskup Hranić osvrnuo se na 25. obljetnicu uvođenja vjeronauka u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. Istaknuo je kako se ova obljetnica želi obilježiti jer je to, kako je rekao, jedan od važnih oblika “naše prisutnosti u javnome životu u našoj domovini”, prnosi IKA.

Vjeronauk u školama

Vjeronauk u školi ušao je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav i vjerujemo da sa svoje strane pridonosimo tom odgojno-obrazovnom sustavu, rekao je nadbiskup. Također, podsjetio je da vjeronauk u školi nema samo Katolička Crkva, nego i druge vjerske zajednice. Istina, mi kao najbrojnija vjerska zajednica započeli smo, a po uzoru na ugovor koji je potpisan između Republike Hrvatske i Svete Stolice na području odgoja i obrazovanja slične ugovore potpisale su i druge vjerske zajednice tako da i druge vjerske zajednice obilježavaju ovu obljetnicu konfesionalnoga vjeronauka u javnim škola, pojasnio je nadbiskup Hranić.

Nadalje je istaknuo kako je uz obljetnicu prisutnosti u javnim školama potrebno osnažiti župnu katehezu. Naime, od početka njegova uvođenja, vjeronauk u školi zajedno sa župnom katehezom, shvaćeni su kao dva različita, ali komplementarna oblika odgoja djece i mladih u vjeri te kao dva oblika odgoja koji jedan drugoga pretpostavljaju. Zbog toga se dodatna pozornost želi usmjeriti na župnu katehezu, a u tom vidu pripremiti i posebne udžbenike, planove i programe.

Također je istaknuo kako je HBK uz pomoć Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju uz ovu obljetnicu željela izaći s dokumentom “Da vaša radost bude potpuna – kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima”. Taj dokument pripravljen je, no odlučilo se na iskorak, tj. uputiti ga na javnu raspravu onima koji sudjeluju u župnoj katehezi, jer nije riječ o doktrinalnom, već pastoralnom dokumentu. Tako će ga svi oni koji će ga poslije provoditi osjetiti kao „svog”, tj. da su sudjelovali u njegovoj pripravi, pojasnio je nadbiskup Hranić. Dodao je da osim što će se o tom dokumentu raspravljati po župama, bit će pozvana da se uključe i teološka učilišta, kao i mediji, na osobit način katolički mediji.

Katoličke škole

Biskup Škvorčević osvrnuo se na temu vezanu uz katoličke osnovne i srednje škole. Podsjetio je da je prije tri godine HBK odobrila dokument naslovljen „Odredbe HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama”. To je učinjeno na rok od tri godine. Sada se raspravljalo o provedbi te je dokument eksperimentalno produžen na još godinu dana, i to iz razloga što je potrebno u biskupijama koje imaju katoličke škole organizirati određene institucije.

Podsjetio je da u Hrvatskoj djeluje devet osnovnih i dvanaest srednjih katoličkih škola. U osnovnim školama, u prošloj školskoj godini bilo je 1 062 učenika i 215 djelatnika, a u srednjim školama 2 621 učenika i 383 djelatnika. Također je biskup Škvorčević napomenuo kako postoje još neka otvorena pitanja u vezi s provedbom Ugovora između RH i Svete Stolice, a odnose se na školstvo.

Jedno od glavnih pitanja je formuliranje plana i programa katoličkih škola. Naime, Ugovor kaže da će se odrediti glavni predmeti koje treba poučavati u katoličkim školama, kako bi one bile kompatibilne s odgojno-obrazovnim sustavom u RH.
Nama je vrlo draga prigoda nastojanje oko kurikularne reforme u Hrvatskoj jer u tom okviru promišlja se koji bi to predmeti bili temeljni u pojedinim školama te modeli po kojima bi se izborne i druge predmete moglo uključiti u plan i program škola, rekao je biskup Škvorčević. Nadalje je ukazao na odgojno pitanje, na što katoličke škole stavljaju veliki naglasak. Mi ne želimo od naših škola stvoriti „geto”, da su učenici izolirani od drugih, već ono što je katolički nazvano u školama, nije ideološki, nego vrijednosni evanđeoski sustav u koji upućujemo djecu i mlade i pomažemo im da usvajajući taj vrijednosni sustav budu otvoreni za druge kulturološke sustave i da znaju obogaćivati druge, kao i da drugi mogu obogaćivati njih, pojasnio je biskup Škvorčević.
Biskup Uzinić govorio je o projektu priprave za brak. Podsjetio je na protekle dvije sinode koje su u središte stavile obitelj, a kao rezultat objavljena je posinodska apostolska pobudnica pape Franje „Radost ljubavi”.

Priprava za brak

Polazeći od smjernica sinoda i same apostolske pobudnice, Vijeće HBK za život i obitelj smatralo je da bi bilo dobro revitalizirati projekt koji se ranije pokušao ostvariti. Stoga je na zasjedanju HBK-a predloženo unapređenje projekta priprave za brak, i to u četiri točke koje je biskup Uzinić predstavio. Ponajprije, da se pristupi unapređenju priprave za brak na sustavan način, zahvaćajući daljnju i neposrednu pripravu i osiguravajući kontinuitet praćenja parova prije i poslije sklapanja ženidbe. Nadalje, da se u tu svrhu sastavi nova radna skupina koju bi sačinjavali predstavnici Vijeća HBK-a za život i obitelj te stručnjaci i praktičari zauzeti u pastoralu priprave za brak, a u njezin rad uključili bi se i članovi koje bi predložio Odbor HBK-a za mlade i Vijeće HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju. Također, potiče se na uvažavanje smjernica posinodskoga dokumenta „Radost ljubavi” te da se izrade pastoralne smjernice i predloži temeljna struktura i sadržaj ostavljajući mogućnost prilagodbe i nadopune prema konkretnim situacijama u pojedinim (nad)biskupijama.

Biskup Uzinić tom je prigodom naglasio i kontinuitet drugih aktivnosti Vijeća HBK-a za život i obitelj. U tome je kontekstu istaknuo kako je ovih dana objavljen katehetski priručnik „Izazov očinstva”, a priprema se i priručnik „Izazov majčinstva”. To je na tragu priprave Trećeg susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji je planiran za 2018. godinu u hrvatskom prasvetištu Gospe Solinske.

Novinarska pitanja

Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se na vjeronauk kao izborni predmet. Nadbiskup Hranić podsjetio je da je to izborni predmet, no predviđeno je da on ima svoje mjesto unutar rasporeda kao i svi drugi predmeti. U vezi s time naglasio je da u školama gdje odabir vjeronauka obuhvaća veći broj učenika, nije moguće organizirati vjeronauk izvan redovite satnice.

Odgovarajući na pitanje upisa na vjeronauk, pa ispisa te ponovna upisa pred primanje sakramenata, nadbiskup Hranić pojasnio je kako npr. gradivo osmoga razreda vjeronauka pretpostavlja znanje gradiva proteklih razreda. Stoga se u dogovoru s Nacionalnim katehetskim urednom stvara pravilnik prema kojem bi dijete moralo položiti, tj. pokazati minimum znanja onoga što je propustilo ne pohađajući vjeronauk u kontinuitetu.

Biskupu Škvorčeviću postavljeno je pitanje odnosa sa SPC te rada Mješovite komisije o Stepincu. U odgovoru je naglasio kako se ovdje uvijek govori o ekumenskim odnosima. Prva sjednica Mješovite komisije, koja je održana u srpnju u Rimu, protekla je u duhu međusobnoga poštovanja, razumijevanja, otvorenosti, kao što i dolikuje pastirima dviju Crkava, rekao je biskup te podsjetio kako su se predstavnici obiju Crkava i u doba ratnih stradanja susretali na najvišim razinama te se pokušalo tražiti mogućnost dijaloga. To uvijek trebamo nastojati s naslova evanđelja, dodao je. Kada dođu na red određena pitanja, poput ovog o ulozi bl. Alojzija Stepinca u razdoblju prije, tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, to su stručna pitanja. Tu vrijede argumenti onoliko koliko ih imamo, pojasnio je.

Na pitanje o očekivanjima od nove Vlade RH, biskup Škvorčević ukazao je na Ugovore između RH i Svete Stolice te na pitanja koja još nisu provedena, npr. tu spada školski sustav, pitanje na razini kulture, također i povrat oduzete imovine. K tomu ima i dosta pitanja formalno-pravne naravi.

Novinare je zanimao i stav o prijedlogu obiteljskoga zakona te inicijativi „40 dana za život”. Biskup Uzinić istaknuo je kako se na zasjedanju nije o tome raspravljalo, već samo na Vijeću HBK za život i obitelj. Podsjetio je kako svi koji žele sklopiti katoličku ženidbu trebaju proći pripravu. O savjetovanju prije rastave naglasio je kako bi sigurno bila pomoć onima koji su u problemu. O inicijativi „40 dana za život” biskup Uzinić rekao je da oni koji stoje ispred bolnica nisu tamo u ime Katoličke Crkve, već su tamo u osobno ime, ili u ime udruge koja je organizirala molitvu. Iznoseći svoje mišljenje, naglasio je da oni „koji žele moliti ispred bolnica imaju na to pravo, ako su tamo u skladu sa zakonom, kao što i svi drugi imaju određena prava, tako ih imaju i oni koji svojom molitvom žele poslati određenu poruku. Vjerujem da ta poruka nije onakva kakvom je često u posljednjih nekoliko dana mediji iščitavaju. Njihova poruka nije osuda onih koji su zbog svojih poteškoća načinili abortus, nego su njihovo stajanje ispred bolnica i molitva ponajprije poruka koju žele poslati, a to je da život počinje začećem. Onaj koji polazi od toga da život počinje začećem, a zna da se život abortusom prekida, ne može o tome šutjeti. Stoga, njihovo stajanje ispred bolnice i molitvu vidim kao krik. Naravno da nekoga ponekad taj krik i povrijedi, no iz razgovora koji sam imao s nekima od njih znam da među njima ima i onih koji su sami prošli kroz užas abortusa te iz svog osobnog iskustva žele poslati određenu poruku”. Biskup Uzinić dodao je kako su mnoge žene koje su razmislile i nisu napravile taj čin baš u moliteljima pronašle one koje su im poslije pomogli.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/IKA