Nedavno smo pisali o rušenju znamenitosti Vrličkog kraja, Pločastog mosta (općina Cviljane), izgrađenog u 15. stoljeću od srednjovjekovnih kamenih stećaka. Nadgrobne spomenike s nedalekog groblja koji su u 15. stoljeću upotrijebljeni za gradnju mosta, počelo se mijenjati sasvim novim kamenom, bitno različitim od dosadašnjeg.
Lokalno stanovništvo oštro je osudilo devastaciju ovog spomenika, a podržao ih je i saborski zastupnik Mosta Miro Bulj, koji je pozvao na prosvjed u subotu u podne. Bulj je za devastaciju prozvao i lokalnu vlast HDZ-a i SDSS-a.
Istražujući ovaj slučaj, obratili smo se Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, instituciji koja je nadležna za ovaj spomenik.
Upitali smo ih slijedeće:
“1. Jeste li upoznati s provođenjem planova uklanjanja Pločastog mosta i njegove zamjene novim?
2. Kako, kao ustanova koja je nadležna za taj dio arheološke baštine, komentirate ovaj postupak?
3. Hoćete li i kako reagirati na ovo uklanjanje Pločastog mosta?”
Odgovor koji nam je pristigao od ravnatelja MHAS-a, dr. sc. Miroslava Katića u nastavku prenosimo u cijelosti:
“1. Kontaktirao sam kolege u Konzervatorskom odjelu Šibenik koji su mi objasnili da su izašli na teren i građevinske radove stavili pod kontrolu. Ovdje se ne radi o uklanjanju mosta. Puknute nadgrobne ploče izvađene iz korita rijeke spojit će se i vratiti na izvorno mjesto što će obaviti struka, dakle restauratori.
2. Smatramo da je glavni problem tehničke prirode i to kolege konzervatori već rješavaju. Očito je došlo do pokušaja obnove novim komadima kamena iz Planog kod Trogira. Za obnovu kulturnog dobra uvijek je uputno izabrati kamen iz istog izvora kao što je originalni ili barem sličnih karakteristika (otpornost na uvjete iz okoliša, boja itd.). Rješavanje toga pitanja valja ostaviti struci. Postavlja se pitanje što je izvorno stanje mosta? Naš doživljaj njegove ruševine ili cjelovit most koji je bio u funkciji? Mišljenja sam da je legitiman konzervatorski stav obnoviti most na primjeren način u skladu s pravilima struke.
3. Moja reakcija neće biti putem peticija i prozivanja struke koja je ovdje najmanje kriva. Kolegama konzervatorima ja i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika-Split, s kvalitetnom restauratorskom radionicom za kamen, stojimo na raspolaganju.”
Radi li se na terenu sve prema projektu?
Ravnatelj Katić ističe da je riječ o tome da će se puknute nadgrobne ploče vratiti na izvorno mjesto. No, prema dostupnim fotografijama vidi se da je započela izgradnja potpuno novog mosta od sasvim drugačijeg kamena. Je li riječ o tome da se na terenu radi nešto što uopće nije bilo u planu? S tim pitanjem ponovno smo se obratili ravnatelju dr. sc. Katiću.
On ističe da, prema informacijama koje ima od kolega konzervatora, postoji kvalitetan elaborat obnove mosta čiji je sastavni dio geodetski snimak postojećeg stanja, odnosno snimak ostataka mosta i svih ploča palih na riječno dno te da su sve ploče popisane i numerirane. “Istim elaboratom predviđeno je uklanjanje recentnih intervencija, čišćenje stećaka i njihovo vraćanje na izvorno mjesto te sve ostalo što je potrebno za stručnu obnovu mosta. Debla i odvaljeno drveće koje Cetina nanosi na most dodatno pogoršavaju njegovu narušenu statiku. U elaboratu je predviđeno stavljanje mosta u izvornu namjenu što podrazumijeva vraćanje postojećih ploča na izvorno mjesto, konzervaciju oštećenih i napuklih ploča te upotrebu novih zamjenskih ploča tamo gdje su trajno izgubljene. Zamjenske ploče predviđene su od grubo obrađenog vapnenačkog kamena. To je jedan od mogućih prihvatljivih konzervatorskih zahvata; prvo jer je most bio u upotrebi do dvadesetog stoljeća, drugo ako se konstrukcija obnovljenog mosta uhvati na obale Cetine, statika će mu biti bolja i voda će ga teže rušiti. Druga mogućnost je stabilizacija ostataka mosta u zatečenom stanju, ali bez funkcije. Konzervatori bi trebali utvrditi što je izvedeno na terenu i izvode li se radovi prema projektu.” – odgovorio nam je, među ostalim, ravnatelj Katić.
Je li riječ o pogodovanju?
Dakle, prema riječima ravnatelja MHAS-a, konzervatori su predvidjeli “vraćanje postojećih ploča na izvorno mjesto” te, tamo gdje je potrebno, upotrebu zamjenskih ploča “predviđenih od grubo obrađenog vapnenačkog kamena”.
Budući da je na fotografijama vidljivo nešto sasvim drugo – zamjena postojećih ploča novim, potpuno drukčijim kamenom, postavlja se pitanje o čemu se zapravo radi.
Je li riječ o tome da naručitelj, tj. lokalna vlast, djeluje mimo odluke konzervatora?
O slučaju Pločastog mosta obratili smo se i turističkoj zajednici grada Vrlike, no do sada još nismo dobili odgovor.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
