Kada mu se Krist objavio u svjetlećem križu koji mu je pokazao jelen, Hubert je u tom znaku prepoznao poziv da svoj život posveti Bogu.
Dan Sv. Huberta, zaštitnika lovaca, obilježava se svake godine 3. studenoga. Osim što je svetac; on je zaštitnik lovaca, šumara, kinologa i optičara, a bio je iscjelitelj bjesnoće.
Rođen je u plemićkoj obitelji 655./658. u Toulouseu u Francuskoj. Kao mladić živio je na dvoru franačkog kralja Teodorika III. u Parizu, a kasnije na dvoru Pipina Hertalskog u Metzu. Bio je cijenjen i sposoban. Oženio se plemkinjom Floribanne 682. s kojom je dobio sina Floriberta koji će kasnije postati biskup. Ostao je vrlo mlad udovac, ili bolje reći kod prvog poroda njihova sina. Hubert se ožalošćen smrću drage žene, povlačio sve češće u šumu i tražio utjehu u lovu.
Tako je prema legendi, dok je na Veliki petak lovio u Ardenima, ugledao jelena koji je imao raspelo među rogovima i čuo poziv na obraćenje, te da ode do biskupa Lamberta. Hubert je pronašao biskupa u Maastrichtu. Lambert, koji je kasnije postao svetac, ljubazno je primio Huberta i duhovno ga savjetovao. Odlučio se posvetiti službi Božjoj. Hubert je sva svoja plemićka prava prenio na mlađeg brata Oda i dao mu svoga sina na skrb, a sva svoja materijalna dobra podijelio je siromasima i postao svećenik. Prema Lambertovu savjetu, otišao je na hodočašće u Rim 708. godine.
Ubojstvo biskupa Lamberta
U međuvremenu, lokalni plemići ubili su biskupa Lamberta. Prema legendi, papa je u snu saznao za Lambertovo ubojstvo. Imenovao je Huberta za novog biskupa, a ovaj se isticao molitvom i dobrim djelima.
U velikoj ceremoniji, dao je prebaciti tijelo sv. Lamberta iz Maastrichta u Liege u Belgiji, koji je tada bio maleno selo. Sagrađena je bazilika, koja će ubrzo postati katedrala. Liege je zbog toga brzo napredovao i naglo se razvijao. Hubert je postao prvi biskup Liegea, a sv. Lambert je proglašen za zaštitnika grada. U svojoj biskupiji proširio je kršćanstvo, a svojim velikim propovijedima i širenjem Isusova Evanđelja, posebno na području Ardena, zbog kojeg je i nazvan Apostol Ardena.
Umro je prirodnom smrću 30. svibnja 727., za vrijeme molitve Oče naš. Pokopan je u crkvi sv. Petra u Liegeu, a 3. studenoga 743. su prenijeli tijelo u benediktinsku opatiju Ardenima. Zato se i njegov spomendan časti toga dana. Mjesto je pak nazvano njegovim imenom Sveti Hubert i poznato je kao hodočasničko mjesto svetog Huberta.
Zaštitnik je lovaca, grada Liegea, lovačkih pasa, šumara, mesara, a zazivaju ga i kao zaštitnika od bjesnoće pasa i uboda zmije.
Po njemu je prozvana jedna pasmina pasa – pas sv. Huberta. U čast i spomen na sv. Huberta Englezi su skrojili lovački kaput hubertus, koji je našao mjesto i među lovcima u drugim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj.
Josip Antolović, SJ
