Fra Siniša Srebrenović jedan je od čuvara nedavno otvorenog i obnovljenog Kristovog groba. Mjesto u kojem je Isus Krist bio ukopan i uskrsnuo bilo je otvoreno i obnovljeno nakon što je bilo zatvoreno 461. godinu! Zanimljivo je da je još jedan Hrvat, fra Bonifacije Drakolica, bio svjedokom posljednjeg otvaranja Kristovog groba 1555. godine.
„Gužve su velike. Ove subote u bazilici je bilo oko 20.000 hodočasnika“, rekao je fra Siniša Srebrenović, hrvatski franjevac iz Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, koji je već 11 godina u Svetoj Zemlji, a donedavno je bio na službi u Nazaretu.
„Obnova Božjeg groba veliki je i povijesni zahvat jer su se tri zajednice uspjele dogovoriti da zajedno osnuju komisiju za obnovu. I to govori o tome da nema nesuglasica među zajednicama. Dogovor je, zapravo, počeo u Betlehemu, gdje se morao obnoviti krov koji je prokišnjavao i nakon toga prešlo se na zahvate koji nisu bili u planu, obnovu mozaika, vrijednih fresaka na zidovima bazilike u Betlehemu. To je najvjerojatnije bio poticaj, jer se vidjelo da se može zajedno i krenulo se u razgovore i za obnovu edikule, kapele koja čuva ostatke Kristova groba u Jeruzalemu“, kaže fra Siniša za Večernji list.
A Kristov grob otvorio je posljednji 1555. godine jedan Hrvat! Kustod u Svetoj zemlji tada je bio Lopuđanin fra Bonifacije Drakolica (kasnije stonski biskup) koji je zapisao: “Otvori se pred našim očima Gospodinov grob, koji je vidljivo isječen u stijeni, u njemu su se vidjele figure dva anđela od kojih je jedan s natpisom na kome piše ‘Uskrsnuo je nije ovdje’, dok je drugi pokazujući grob navješćivao: ‘Evo mjesta gdje je bio položen’. Kipovi ovih dvaju anđela, čim su došli u dodir sa zrakom, gotovo su potpuno propali. Kada je uklonjena jedna od ploča od alabastra koje je pokrivala Sveti grob, postavljena tu po svetoj Jeleni da bi se mogla slaviti žrtva svete mise, ukazalo nam se čudesno mjesto na kome je Sin Čovječji počinuo tri dana; kao da jasno vidimo otvorena nebesa, i onima koji su s nama bili.“
Život fratara ondje je poseban jer im se samostan nalazi se unutar Bazilike Sv. groba i specifičan je po samom životu, po tome što ima za današnje vrijeme sasvim drukčiji raspored života:
„Imamo noćnu molitvu, ustaje se vrlo rano ujutro, a imamo molitvu i u 23.30 u noći, koja traje oko sat vremena. Nakon toga fratri se idu odmarati i sljedeća misa služi se u 4.30. Cijeli život zajednice u Božjem grobu odvija se oko liturgije jer ovdje zajednica ima zadaću moliti i održavati molitvenu prisutnost uime Katoličke crkve na ovome svetome mjestu“, objašnjava nam fra Siniša dodajući da fratri imaju zadaću i privilegij biti čuvari više od 80 posto svetih mjesta u Svetoj Zemlji, među kojima su najvažnija ona u Nazaretu, Betlehemu i Jeruzalemu.
Franjevci Kustodije Svete Zemlje otvorili su novu mrežnu stranicu na kojoj se može, uz ostalo, krenuti u virtualnu šetnju kroz baziliku Svetoga groba u Jeruzalemu. Najavljeno je kako će ubrzo uslijediti slične virtualne posjete drugih svetih mjesta kao što su Betlehem, Nazaret, Kafarnaum…
Baziliku je u 4. stoljeću dala sagraditi sveta Helena, na mjestu nekadašnjeg Venerina hrama. Današnja bazilika potječe iz 12. stoljeća, iz križarskih vremena. Crkva je podijeljena između pojedinih vjeroispovijesti – pravoslavne, armenske pravoslavne, rimokatoličke, egipatske koptske pravoslavne, etiopske pravoslavne i sirijske pravoslavne, od kojih je svaka odgovorna za svoj dio.
Virtualna šetnja kroz baziliku Svetog groba dostupna je ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
