Tribina o grafitima: ‘Umjetnost da, vandalizam ne’

Prema istraživanju gradskog Instituta za turizam kao dva najveća nedostatka Zagreba ističu se stare fasade i grafitima uništena pročelja zgrada, stoga je u četvrtak održan okrugli stol, a doneseni zaključak je “umjetnost da, vandalizam ne”.

Uništavanje imovine ili važan dio urbane kulture?

Istraživanja pokazuju da grafiti uništavaju imovinu, smanjuju joj vrijednost, nepovoljno utječu na atraktivnost, ali i ohrabruju mlađe adolescente na devijantno ponašanje, no dio javnosti grafite smatra uličnom umjetnošću koja predstavlja dio identiteta grada, subkulturom kao važnom komponentom urbane kulture.

Ravnatelj Kulturnog centra Peščenica Tomislav Štriga istaknuo je kako trošnim fasadama i pročeljima umjetnici mogu udahnuti novi život svojim djelima, kao što je to napravljeno u njihovom kulturnom centru. U centru postoje radionice i škole grafitera. Grafiti također mogu biti turistička atrakcija, ako ih grad tako koncipira. ” Već smo počeli sa stvaranjem monografije zagrebačkih grafita i izradom karte grafita Zagreba, a to bi turistima moglo biti zanimljivo i poželjno”, dodaje Štriga.

Razlikujemo grafitere kao društveno odgovorne i neodgovorne ljude, no ipak je potrebno osigurati javne površine za umjetnost, smatra grafiter Slaven Kosanović Lunar. Grafiterstvo je nestalan posao, scena ulične umjetnosti ostavlja likovni trag, a može oplemeniti prostor. Primjer su oronulo zdanje u Vlaškoj ulici nazvano Bagdad i Branimirova u kojoj je Muzej ulične umjetnosti pokrenuo akciju grafitiranja.

Madrid je svojim uličnim umjetnicima ustupio 4000 metara kvadratnih, kao i Beč te se Zagreb na njih treba ugledati, smatra Kosanović. Početke grafitiranja uglavnom vidimo u siromašnijim kvartovima, grafite su crtali uglavnom ljudi niske platežne moći, ali visoko razigrane mašte, koji su stara lica kvartova mijenjali u radosna mjesta, ističe.

Slavko Borac iz Ureda za obrazovanje kazao je da je grafitiranje kulturno nasljeđe koje se mora širiti i afirmirati, te neke prostore grada ustupiti uličnoj umjetnosti. Potrebno je popularizirati “kulturu nešaranja” već od najranijeg školovanja i bez represije i kazni doći do željenih rezultata. Javni prostori ili ničija zemlja je dio o kojem se mora brinuti sam grad, smatra Borac.

Gradska skupština: uskoro na redu zakon o vandalizmu

Gradska bi skupština na sljedećem zasjedanju trebala odobriti akcijski plan kojim je uređen zakon o vandalizmu, uništavanju javnih površina šaranjem. Prema postojećim pravilnicima upravitelji zgrada dužni su voditi računa o fasadama. Akcijski plan predlaže, ovisno o financijama, obvezu premazivanja zgrada posebnom bojom. Zgrade bi se premazivale u visini do tri metra, skrili bi se postojeći i spriječili novi grafiti, objasnio je šef komunalnih redara Mate Kraljević.

Grad Zagreb godišnje utroši oko 700.000 kuna na čišćenje grafita samo s velikih trgova, i to je borba protiv simptoma, a ne uzroka, dodaje Kraljević.

Kazne za narušavanje javnog reda i mira u što spada grafitiranje regulirane su zakonom koji datira još od 1975. godine, one su poprilično male, a naplata štete počinitelju bilo bi najbolje rješenje, stajalište je Gorana Burušića, načelnika PUZ-a.

Uz pomoć dojava komunalnih redara, djelatnika Zrinjevca i Čistoće, te građana putem telefonske linije i e-adrese intervenirat će se u roku od 24 sata, rekao je savjetnik Uprave Zagrebačkog holdinga Alen Ostojić.

Dodaje i da će nastaviti projekt postavljanja nadzornih kamera kako bi sankcionirali “šarače”, kao i sve druge vandale.