(VIDEO) Litva i Brdo Križeva – kako se katolički narod sjevera sjeća patnji pod komunizmom i nacizmom?

Foto: Mannobult, commons.wikimedia.org

Brdo Križeva u Litvi svjedoči o odanosti i vjeri katolika i domoljuba Litve, najsjevernije katoličke zemlje Europe, te odanost Crkvi u najtežim vremenima. To je ujedno i sjećanje-simbol na hrabri otpor Litavaca okupaciji od Rusije (SSSR) i komunističke diktature.

Brdo Križeva je i podsjećanje na sramni komunističko-nacistički pakt Rusije i Njemačke 1939. godine i podjelu istočne Europe, gdje je stradala i Litva, koja je prvo okupirana od komunističkih Rusa, pa nakon toga od nacističkih Nijemaca, a zatim 1944. ponovno od komunista i Rusa (SSSR).

Za vrijeme sovjetske i nacističke okupacije Litva je izgubila preko 780.000 stanovnika, što je s obzirom da se radi o narodu brojčano manjem od Hrvata ogromna brojka i može se tretirati kao genocid. Među njima oko 190.000 litavskih Židova (91% predratnog židovskog stanovništva), jedan od najvećih gubitaka po državi za vrijeme holokausta. Procjenjuje se da je od tog broja oko 120.000 do 300.000 ubijeno od strane komunista ili deportirano u Sibir, dok su ostale deportirali nacisti u koncentracijske radne logore ili su pak svojevoljno izbjegli na Zapad pred naletom Crvene Armije i masakra koje činila na svom putu prema Europi.

Od 1944. do 1952. oko 100.000 Litavaca je sudjelovalo u gerilskim borbama protiv komunističkog sustava i Crvene armije. Više od 20.000 boraca (tzv. “Šumska braća”) je izgubilo živote u tim borbama, a mnogo ih je više uhićeno i deportirano u zloglasne komunističke sibirske Gulage. Litavski povjesničari smatraju ovo razdoblje litvanskim ratom za neovisnost od Sovjetskog saveza.

Samo Brdo Križeva se nalazi u jednom od najstarijih gradova u Litvi – Šiauliai – koji je osnovan 1236., a smjestio se u istočnom dijelu pokrajine Muša. Teško je zamisliti toliko mnogo križeva na jednom mjestu. Ali svi ti križevi govore o osobnim i narodnim nesrećama i patnjama litavskog naroda i njegovih ljudi.

Svaki križ je jedna priča o patnjama pod strahotama komunizma, ali i priča o vjeri i ljubavi za svoj narod i Katoličku crkvu.

Nakon političke promjene križevi su brojali entuzijasti iz Šiauliaija. Pronašli su 14 387 velikih križeva (112 od njih su bili visoki 3-4 metra, čak 130 i više) i oko 41 000 malih križeva (manje od 0,5 metara).

Svaki posjetitelj i danas pokušava ostaviti križ ili krunicu.

U vrijeme kad je Litva bila okupirana i dio Sovjetskog Saveza, komunistički režim pokušao je više puta uništiti Brdo Križeva, jer im je ono bilo nepoćudno zbog vjerskih i nacionalnih simbola. Prvi put su velik broj križeva uništili buldožeri 1961. godine, ali su ih mještani ponovno podigli. Uslijedilo je još nekoliko pokušaja rušenja. Nakon 1985. godine, vlasti su definitivno odustale od rušenja Brda Križeva.

Papa Ivan Pavao II. posjetio je Brdo Križeva 1993. godine. Tamo je služio svetu misu, na kojoj je bilo oko 100 000 vjernika. Danas je Brdo Križeva hodočasničko mjesto brojnih turista i hodočasnika iz cijelog svijeta, koji pridonose postavljanju novih križeva i povećanju njihova broja. Većina križeva su od drva, neki su od metala, plastike i kamena.

Za Litavce, Brdo Križeva predstavlja spomen-mjesto otpora komunističkom režimu i svim zlim sustavima koji uništavali i ubijali Litavce u teškom 20. stoljeću.
Nalazi se na UNESCO-vom popisu nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Litavci su, uz Hrvate, zasigurno narod koji je podnio jedne od najvećih žrtava u imperijalno-ideološkim borbama i ratovima u 20. stoljeću. Sami su bili okupirani od SSSR-a i bili pod ideološkom represijom zločinačkog komunizma, baš kao i Hrvati u Jugoslaviji. Iako se Litva oporavila od komunističkih strahota proglašenjem neovisnosti i padom komunizma, posljedice ruske okupacije i komunističke diktature osjećaju se i danas.

Litva i Brdo Križeva (svjedočanstvo svjedoka s prijevodom na engleskom jeziku):

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr