Malo se u hrvatskim medijima i među političarima spominje Međimurje, najsjevernija regija Hrvatske smještena između rijeka Drave i Mure. Ovaj pitoreskni i pitomi hrvatski kraj prošao je u povijesti svoju pravu kalvariju borbe za nacionalni identitet, osobito u vrijeme nakon stvaranja Austro-Ugarske 1867. kada je bio dio Ugarske države.
Pođimo na kratko putovanje Međimurjem – bit ćete oduševljeni!
Međimurje 1918. oslobodio pukovnik Slavko Kvaternik – čovjek koji je proglasio NDH
Malo ljudi zna da je Međimurje od Mađara 1918. oslobodio pukovnik Slavko Kvaternik, čovjek koji je 23 godine kasnije proglasio u Zagrebu Nezavisnu Državu Hrvatsku.
Hrvatske vojne jedinice ušle su u Međimurje na Badnjak, 24. prosinca, 1918. godine. Bilo je to svega mjesec i pol dana nakon završetka krvavog Prvog svjetskog rata, a Međimurje je do tada pripadalo Mađarskoj, točnije Kraljevini Ugarskoj.
Predaja mađarske vojske pukovniku Slavku Kvaterniku u Čakovcu 1918. godine:
Photo: hr.wikipedia.org
Premda je Međimurje etnički bilo gotovo čisto hrvatsko područje u povijesti je često bilo na meti mađarskih ekspanzionista, a krajem 18. stoljeća administrativno potpada pod mađarsku županiju Zala. Pod hrvatskom vlašću ponovo se našlo revolucionarne 1848. godine kad je ban Jelačić oslobodio Međimurje, krenuvši dalje u Mađarsku, kojoj je navijestio rat. Takvo stanje bilo je do 1861. kada je, nametnutom mađarskom i austrijskom politikom, ponovno pripalo Mađarskoj. U tom razdoblju provođena je sustavna mađarizacija, zabranjena je uporaba hrvatskog jezika i hrvatskih društava.
Nakon Prvog svjetskog rata došlo je do raspada Austro-Ugarske,a Međimurje ostaje izvan granica novoosnovane Države SHS. Nezadovoljni Međimurci osnivaju svoje Narodno vijeće te traže ujedinjenje s hrvatskim krajevima. Dolazi do pobune koju su Mađari krvavo ugušili, strijeljavši ili objesivši stotinjak Hrvata Međimuraca. Kako politički i diplomatski pregovori o pripojenju Međimurja Hrvatskoj ne uspjevaju, 6. prosinca 1918. izrađen je vojni plan sa kompletnom logistikom za oslobođenje ovog hrvatskog kraja. Na čelu hrvatske vojske bio je poznati Slavko Kvaternik, kasnije najviše pozicionirani časnik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Kvaternik je u to doba imao čin pukovnika iz nedavno ugašene austro-ugarske carske i kraljevske vojske. Vojsku je činilo sedam bojni, konjička divizija i četiri topničke baterije (sastavljene od kadeta, sokolske legije i međimurskih dragovoljaca), Varaždinski bataljun, pukovnija husarske konjice, Karlovački pješački puk, Sisački bataljun i dvije čete Slovenaca. Vojni pohod bio je iz dva pravca, glavni pravac preko Drave (čamci i splavovi kod Hrženice i Preloga), i drugi kroz Sloveniju. Suočeni odlučnom i žestokom vojnom akcijom, Mađari su prisiljeni na predaju nakon čega u Čakovec ulazi glavna kolona pod vodstvom podpukovnika Dragutina Perka, a glavni zapovjednik Slavko Kvaternik i službeno preuzima vlast nad cijelim Međimurjem.
Međimurska postrojba pod hrvatskom zastavom 1918. godine:
Photo: hr.wikipedia.org
Međimurje u Top 10 poslovnih regija Europe
Međimurci su nadaleko poznati po svojim razvijenim radnim navikama, inovativnosti i poduzetničkom duhu. Regija je to s dugogodišnjom tradicijom obrta, te malim i srednjim poduzetništvom, a neke od kompanija prepoznate u i izvan granica Lijepe Naše. Upravo je iz tog razloga ugledni magazin Financial Times ovu županiju uvrstio u top 10 regija u Europi.
Ovo priznanje Financial Timesa s kojim se tek rijetke regije mogu pohvaliti, a koji nosi višestruku dobit i vidljivost diljem svijeta, Međimurje ističu kao atraktivnu poslovnu destinaciju koja u Hrvatsku donosi europske vrijednosti i načine poslovanja, nudi obrazovanje i motivirane ljudske potencijale te inovativnost, poslovnost i odgovornost.
Rezultati temeljeni na analizi Europskog statističkog ureda (EUROSTAT), Državnog zavoda za statistiku te drugih tijela javne vlasti pokazali su kako je Međimurska županija najrazvijenija županija kontinentalne Hrvatske nakon grada Zagreba, jedina iznad 50% prosjeka razvijenosti Europske unije.
Prema mjerenim kriterijima uloge javne uprave, Međimurska županija ima najmanji koeficijent klijentelizma tj. odnosa zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, najniže troškove javnog sektora u Hrvatskoj, te prema podacima Instituta za javnu upravu i Europske komisije, najviše ocjene prema kriterijima kojima se utvrđuje transparentnost hrvatskih jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Domovinski rat – brojni Međimurci otišli kao dragovoljci u Vukovar
Međimurski Hrvati dali su veliki doprinos pobjedi u Domovinskom ratu. Čakovec i Međimurje bili su već sredinom rujna 1991. godine prvo potpuno oslobođeno područje Hrvatske. Prije toga, svojim tijelima stali su pred tenkove JNA koji su išli u agresiju na Sloveniju, a velikom hrabrošću i ljubavlju branili su svoju domovinu
Međimurci su se borili za Vukovar, osobito kao dragovoljci koji su se prijavili u prve naoružane policijske postrojbe PU varaždinske. Postrojba od 11. rujna 1991. godine brojala 185 ljudi iz Međimurja i Hrvatskog Zagorja. Ukupno su tijekom obrane Vukovara poginula 32 pripadnika PU varaždinske, a petorica se još uvijek vode kao nestali.
Veliki broj Međimuraca borio se i u slavnoj 7. brigadi ZNG-a koja je prva ušla u Knin.
Ukupno je u Domovinskom ratu aktivno sudjelovalo preko 8 tisuća Međimuraca. Poginulih i smrtno stradalih je 82, nestalih 3, a ranjenih 319 vojnika.
Muzej Međimurja Čakovec stalnim postavom u Domovinskom ratu nastoji prikazati ratna događanja u Međimurju 1991. godine, ogroman doprinos Međimuraca pobjedi u Domovinskom ratu i na kraju percepciju Domovinskog rata u suvremenom uvjetima.
Međimurje – zemlja glazbe i prekrasnog kajkavskog narječja
Međimurje ima bogatu glazbenu ostavštinu, puno bogatiju od nekih drugih krajeva Hrvatske. Možda i zbog karaktera Hrvata tog kraja, kao i utjecaja država i vlasti pod kojima su Međimurci živjeli. Možda je stvar u mentalitetu, možda u nečem drugom.
Međutim ono što je najljepše je to da pjesme prepričavaju stvarne događaja, prepričane prekrasnim kajkavskim narječjem Međimurja. Sve su iskrene, bilo da je to neki događaj kojeg je netko vidio pa bi napisao pjesmu, da li propala ljubav, smrt, priroda, sreća, tuga, odlazak u rat..
Međimursku narodnu glazbu karakterizira cimbal. To je glazbalo karakteristično za većinu bivših zemalja koje su bile u sastavu Austro-Ugarske i nekih drugih istočnih zemalja. No, cimbal kao cimbal nastaje u Mađarskoj a izumio ga je Josef Schunda 1874. godine. Zanimljivo da je cimbal u Međimurje krajem 19. stoljeća donijela mađarska romska obitelj Vandela Pastora. Ima prekrasan zvuk koji ima neku valovitu čaroliju. Ima oko 180 žica. Udara se batićima po žicama te nastaje specifičan zvuk, u kojeg se brzo svi zaljube jer je jednostavno magičan.
Tamburica dolazi tek 1912., ali je gotovo potisnula cimbal. Ujedno i mi njegujemo taj zvuk jer je on nekako autentičniji, a danas ga gotovo i nema potisla ga je tamburica.
Međimurske popevke uvrštene su na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
