Kožulj o budućnosti hrvatskog plivanja

Foto: snimka zaslona

Godina je 2008., Europsko prvenstvo u nizozemskom Eindhovenu, štafetna utrka za pamćenje, ona koju je proslavljeni plivač Gordan Kožulj prozvao najvažnijom za hrvatsko plivanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Te večeri Hrvatska je u štafeti 4 puta 100 mješovito osvojila srebro.

– Sad retroaktivno smatram najvećim uspjehom hrvatskog plivanja, bez obzira na to što su bili individualni uspjesi pojedinih plivača Duje Draganje, ali ta štafeta je kao timski napravila najveći uspjeh. Ja sam plivao leđno, Vanja Rogulj prsno, Mario Todorović delfin i Duje Draganja kraul. Uspjeli smo spojiti spektar talentiranih i vrijednih plivača vrlo široke dobne kategorije i napravili smo iskorak. To mi je highlight karijere, govori Gordan Kožulj za HRT.

O hrvatskom plivanju, nekad jednom od najtrofejnijih sportova, posljednjih se desetak godina govori i piše kao o sportu u rezultatskoj krizi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Medalja u seniorskoj konkurenciji nema, a na proteklim Olimpijskim igrama u Tokiju, Hrvatska je imala samo dvoje predstavnika – Nikolu Miljenića i Emu Rajić. Za usporedbu – u Sydneyju 2000. bilo ih je 15.

– Sve velike plivačke sile ulažu jako puno i financija i u organizaciju. Mislim da mi tu malo kaskamo za njima i to nam je najveći problem. Mislim da imamo dobre trenere, jako puno talenata koje trebamo samo dovesti na pravi put. Sad samo jedan sustav koji će nam omogućiti da ove mlade što duže zadržimo u plivanju jer se dosta dešava da odustanu od plivanja, dosta rano prestaju s ozbiljnim treninzima, ističe izbornik Hrvatske plivačke reprezentacije Domagoj Zajec.

– To je jedan dugotrajan proces, preko noći se ne mogu očekivati čuda. Nas čeka sustavan rad, akceptiranje struke, poboljšanje infrastrukture koja je podrškom ove vlade bolje, pri tome mislim na bazen u Splitu i vjerujem da tu još ima dosta prostora za napredak, ističe predsjednik HPS-a Vladislav Veselica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U mlađim kategorijama Hrvatska niže kvalitetne rezultate i ima sjajne talente. Franko Grgić, svjetski je juniorski prvak i rekorder na 800 i 1500 metara, nažalost ozljeda je krivac što ga nismo vidjeli na najvećoj sceni – na Olimpijskim igrama u Tokiju, kao ni Marina Mogića.

Prelazak iz juniorske u seniorsku konkurenciju Gordan Kožulj ističe kao najveći problem.

– Kad se dođe u seniorsku konkurenciju svi su talentirani i svi treniraju. U juniorskoj se još može uz malo rada napraviti rezultat ili uz puno rada i malo talenta može se napraviti rezultat. Međutim ovaj vrhunski sport, tu su već isfiltrirani oni koji puno rade i koji imaju strašan talent i tu da bi se uspjelo, trebate imati tim ljudi. Ključ je ulaganje u razvoj trenerskog kadra i tu je negdje, ne samo u plivanju, nego u hrvatskom sportu, ključ.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za kraj smo ostavili najavu onoga što je idući tjedan pred nama, a to je Europsko prvenstvo u 25 metarskom bazenu.

Hrvatske boje branit će dvije mlade plivačice, Klara Bošnjak i Ana Blažević.

– To su mlade i perspektivne plivačice. Vjerujem da će one uspjeti opravdati očekivanja i vjerujem da najbolje tek dolazi što se tiče njihovih rezultata, dodaje Veselica.

– Očekujemo ono što je najbitnije, da plivaju najbolje rezultate u ovoj sezoni, dodaje Zajec.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijenos Europskog prvenstva svakodnevno pratite od 2. do 6. studenog na našem Drugom programu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.