Zagrebački skijaški savez obilježio je sinoć 130 godina od osnutka. Nakon povratka iz Švedske 1894. otac hrvatskog sporta Franjo Bučar uz niz rekvizita donio je u Hrvatsku i skije. Na zagrebačkom Cmroku ubrzo je održan i prvi tečaj za učitelje skijanja. 12. studenog te iste 1894. formira se sekcija s ciljem promidžbe novog sporta – skijanja. To je bilo dvije godine prije prvih modernih Olimpijskih igara u Ateni.
130 godina poslije poveće društvo od 130 bivših i sadašnjih skijaša okupilo se na Sljemenu, na vidikovcu, evocirajući uspomene.
– Bila je generacija 50-ih, 60-ih od Joje Modrića pokojnog, Stjepana Puhaka mog strica, Davora Sencija, Maje Tomić, odnosno prije Šavor. Zatim Nenad Dančuo, koji je na prvenstvima Jugoslavije pobjeđivao i Bojana Križaja, istaknuo je Davor Puhak, glavni tajnik Zagrebačkog skijaškog saveza.
U iznimno dugoj i plodonosnoj povijesti era Kostelića bila je daleko najuspješnija s deset olimpijskih medalja i četiri Velika kristalna globusa, ali u krugu prijatelja sinoć se o tome najmanje pričalo.
– Ja osobno nemam u svom životu grupu ljudi koju poznajem toliko dobro kao ove ljude pod ovim krovom. Iako ne mogu reći da sam sa svima njima prijatelj, ali moja priča je ili preko prijatelja povezana s njima ili mi je otac pričao o tim ljudima pa znam tko su oni. Jedan veliki skup prijatelja pod istim krovom, rekao je Ivica Kostelić.
> Pavlek za Narod.hr: Ako Zagreb želi skijanje i Snježnu kraljicu, mora prvo napraviti žičaru
Najviše se govorilo o vrućoj sljemenskoj temi, a to je žičara na Crvenom spustu koja je stradala 2023. u srpnju, a do danas nije mnogo napravljeno.
– To fali, naravno. Tu smo trenirali i Kostelići, ja, današnji skijaši i oni koji su prije nas bili. Treba nam ta staza, ističe Natko Zrnčić-Dim.
– Mi nemamo rezervnih skijališta, mi nemamo plan B. Imamo samo jedno skijalište. U Hrvatskoj ima malo mogućnosti, ali one su ipak proizvele skijaše. Sada kad nema Sljemena, ako oduzmemo Sljeme, nema drugih mogućnosti. One su nula, rekao je Ivica Kostelić.
60-ih godina prošlog stoljeća bilo je u Zagrebu čak 1500 srednjoškolaca koji su bili aktivni članovi klubova i skijaških sekcija. Danas ih ima 70 jer nema žičare i nemaju gdje skijati. Od 1954., kada je na Sljemenu puštena u rad trosjedna žičara, do danas nikada se nije dogodilo u 70 godina da glavna žičara dvije zime zaredom ne radi do danas, na ponos ljudi koji vode grad, piše HRT.
