Američki kongresnik Michael Turner poslao je otvoreno pismo državnom tajniku Rexu Tillersonu s idejom da SAD organizira “Dayton 2”, odnosno međunarodnu konferenciju na kojoj bi odnosi između triju naroda u Bosni i Hercegovini bili ponovo uređeni, u skladu s današnjim realnostima, donosi Večernji list.
Turner u pismu izražava zabrinutost da je mir u Bosni i Hercegovini koji je postignut Daytonskim sporazumom 1995. ponovno ugrožen, te kako je došao trenutak da „SAD preuzmu inicijativu i posjednu strane za stol”.
Ocjenjujući Turnerove prijedloge, Večernji navodi:
„U dobrom dijelu svojih tvrdnji Turner je prilično u pravu. BiH je, dva desetljeća nakon rata, još uvijek svojevrsno bojno polje. Doduše, ne ratuje se oružjem, već riječima, izjavama i optužbama, no količina žestine kao da se nije smanjila. Iako je nominalno riječ o jednoj državi, stvarnost na terenu sasvim je drukčija, posebno između dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH. Ova dva entiteta idu toliko daleko da samostalno razvijaju i međunarodne odnose. S jedne strane, Milorad Dodik gaji odlične odnose s Rusijom, odlazi na prijeme po podršku kod Putina. S druge strane, Bakir Izetbegović rado je viđen gost kod Erdoğana, kojeg drži svojim uzorom. Odnosi u Federaciji posebno su složeni jer je prilično očito kako Bošnjaci već godinama nastoje uspostaviti dominaciju u cijelom entitetu, pokušavajući pretvoriti Hrvate u građane drugog reda. Situacija je u cijeloj BiH toliko složena da je već sada prilično jasno kako na ovaj način stvari neće još dugo ići.“
U nastavku, autor Bernard Karakaš, također ocjenjuje da bi „Dayton 2“ trebao pomoći ostvarivanju prava Hrvata u BiH koji su po trenutnom sustavu naobespravljeniji narod u BiH, no da na taj prijedlog srpska i bošnjačka strana vjerojatno neće blagonaklono gledati.
Također dodaje kako bi takav prijedlog išao smanjenju ovlasti Republike Srpske, „što je jedan od ciljeva Zapada koji Banja Luku vidi kao glavno rusko uporište u Jugoistočnoj Europi.“
Podsjetimo, Daytonski sporazum, koji vrijedi kao svojevrstan ustav BiH, bio je mirovni sporazum kojega su u studenom 1995., u američkoj bazi zračnih snaga u Wright-Patterson u Daytonu, potpisali Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević, dok su glavni američki pregovarači bili veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
Sporazumom je određeno da će svaki od 3 konstitutivna naroda birati svog člana u Predsjedništvo BiH. Također, sporazumom je Bosna i Hercegovina teritorijalno podijeljena na dva entiteta: Federaciju BiH (koja je već ranije ustrojena Washingtonskim sporazumom- mirovnim sporazumom Hrvata i Bošnjaka iz 1994.) i Republiku Srpsku- čime je de facto legalizirana srpska vojna okupacija tog prostora, a time i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva koje je ondje provedeno.
Daytonski sporazum potpisan je pod strahovitim pritiskom i bez znanja građana BiH, jednako je zbunjujuće i to da Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, koje je po važećem Ustavu Države jedino imalo pravo donijeti ”Odluku“ o potpisivanju Daytonskog sporazuma, nikada nije donijelo takvu Odluku, što navodi na zaključak da je Daytonski sporazum čisti politički sporazum bez pravog temelja te da je donesen pod pritiskom kakav nije zabilježen u novijoj povijesti Europe, o čemu je ponešto govorio i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, Mate Granić, koji je u to vrijeme bio na čelu hrvatske diplomacije.
Ovlašteni tumač Daytonskog sporazuma je, Ured visokog predstavnika UN-a, zbog čega mnogi, ne bez osnova, BiH smatraju državom pod protektoratom međunarodne zajednice.
