Argentinski arheolozi pronašli tajno nacističke sklonište u Misijama

Argentinski arheolozi pronašli su ruševni kameni kompleks na sjeveru zemlje u pokrajini Misije uz granicu s Paragvajem i vjeruju da su otkrili tajno sklonište koje je trebalo biti utočište nacističkom vrhu u slučaju sloma Trećeg Reicha, piše argentinski tisak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kamene građevine danas prekriva gusto raslinje i moguće im je pristupiti samo krčeći put mačetama, navode arheolozi koji su u unutrašnjosti pronašli predmete poput njemačkih novčića od 1938. do 1944., dijelove porculana iz istog razdoblja te nacističke simbole na zidovima.

Voditelj ekipe: Nema drugog objašnjenja za gradnju takvih objekata

“Nema drugog objašnjenja za gradnju takvih objekata uz tolike napore i s velikim troškovima na mjestu koje je potpuno nepristupačno, daleko od lokalne zajednice, građevinskim materijalom koji nije tipičan za arhitekturu regije”, kazao je Daniel Schavelzon, voditelj ekipe za dnevnik Clarin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Schavelzon, koji radi u Centru za urbanu arheologiju na sveučilištu Buenos Aires mjesecima je istraživao u parku Teyu Cuare u pokrajini Misiones (Misije) na sjeveru Argentine, piše britanski list Telegraph.

Uz mjesto se vežu brojne legende

Prema lokalnoj legendi ondje je bila kuća Martina Bormanna, Hitlerove desne ruke, koji je počinio samoubojstvo 1945. no Schavelzon smatra da dokaza za “taj urbani mit” nema.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po njegovu mišljenju kompleks je sagrađen kao sklonište najvišim vođama Trećeg Reicha budu li morali pobjeći iz Njemačke.

“Očito negdje polovicom Drugog svjetskog rata, nacisti su počeli provoditi tajni projekt gradnje skloništa za najviše strukture u hijerarhiji u slučaju poraza, a odabirali su nepristupačna mjesta, usred pustinje, u planinama, na hridi ili usred džungle kao što je ovo mjesto”, rekao je Schavelzon za Clarin.

Ta otkrića tek treba potvrditi no Schavelzon je uvjeren u njihovu istinitost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Prednost je ovog mjesta što se u Paragvaju može biti za manje od deset minuta. Mjesto je zaštićeno, može se braniti i u njemu se može mirno živjeti”, rekao je.

Sklonište se sastoji od tri zgrade od kojih je jedna namijenjena stanovanju, druga za skladište, a treća je, čini se, bila zamišljena kao promatračnica. Iz svih se zgrada pruža panoramski pogled i sve su opkoljene zidovima do tri metra debljine, kazali su stručnjaci.

Za sklonište ipak nije bilo potrebe

Smatra da vođe ovo sklonište nikada i nisu koristili jer ih je režim Argentine dočekao otvorenih ruku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tisuće nacista, hrvatskih ustaša i talijanskih fašista stiglo je u Argentinu uz blagoslov Juana Perona koji je vodio naciju od 1946. do 1955., te zatim kratko 70-ih godina, pišu mediji. Procjene govore da je 5.000 nacista završilo u Argentini.

Nacističkog vođu Adolfa Eichmanna, koji je pomogao organizirati holokaust, u Buenos Airesu su uhvatili izraelski komandosi te mu je suđeno u Izraelu gdje je i smaknut.

Josef Mengele, nazvan “Anđeo smrti” zbog užasnih eksperimenata koje je provodio nad logorašima u Auschwitzu, također je izbjegao u Argentinu.

“Kad je rat završio, neki korisni Nijemci pomogli su nam da izgradimo naše tvornice i najbolje iskoristimo ono čime smo raspolagali”, rekao je Peron koji je umro 1974″. i dodao: “A istodobno pomogli su i sebi samima”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.