Revolucionarna nova medicinska istraživanja sa Sveučilišta Harvard otkrila su da je moguće identificirati autizam dok su bebe još u maternici. Iako bi to potencijalno moglo dati roditeljima vremena da se prilagode stvarnosti dijagnoze i prikupe informacije o autizmu, također bi moglo dovesti do toga da autistična djeca budu izdvojena i ubijena pobačajem — kao što se već događa bebama s Downovim sindromom i drugim poteškoćama, donosi LiveAction.
Nova studija s Harvard Medical School, koju je vodila dr. sc. Alpen Ortug, znanstveni
suradnik u radiologiji, analizirala je fetalne snimke magnetske rezonance mozga načinjene u Bostonskoj dječjoj bolnici. Djeca za koju je poslije otkriveno da su autistična imala su razlike u strukturi mozga u usporedbi s neurotipičnom djecom.
U prenatalnim snimkama mozga otkriveno je da autistična djeca imaju veći otočni režanj, kao i veliku regiju amigdale.
„Autizam je definiran društvenim i drugim ponašanjima koja nisu mjerljiva u dojenčadi, ali istraživanja pokazuju da novorođenčad koja će u budućnosti imati autizam već imaju drugačiji mozak, rekla je Carissa J. Cascio, dr. sc., izvanredna profesorica psihijatrije i bihevioralne znanosti u medicinskom centru Sveučilišta Vanderbilt, za Healthline.
„Ova studija dodaje da neke od tih promjena u mozgu mogu početi mnogo prije rođenja. Ovo je uzbudljivo jer nam daje predodžbu o vrlo ranim promjenama u mozgu koje bi mogle biti prisutne kod osoba iz spektra autizma i lokalizira ih u moždanu regiju koja je važna za emocionalne i senzorne funkcije, za koje znamo da su pogođene autizmom.”
Još uvijek je potrebno puno istraživanja da bi se potvrdila ta otkrića, ali to je dokaz više koji potvrđuje ono što su znanstvenici dugo sumnjali: da autizam počinje rano u fetalnom razvoju.
> Britanski liječnik: Legalizacija pobačaja ne smanjuje broj žena koje umiru od njega
Prenatalni test za autizam: provoditi ih ili ne?
Ako bi se test probira autizma mogao provesti prenatalno, mogao bi pomoći liječnicima i roditeljima da bolje oblikuju strategije intervencije kod autistične djece, počevši od mlađe dobi, slično kao kod Downova sindroma, kada terapije često počinju samo nekoliko mjeseci nakon rođenja.
„S obzirom na to da bi mnogi genetski i okolišni čimbenici mogli utjecati na pojavu ASD-a (ASD – Autism Spectrum Disorder, poremećaj iz spektra autizma, op. prev.), počevši od fetalnog stadija, idealno je identificirati najranije znakove abnormalnosti mozga kod
potencijalnih pacijenata s autizmom”, rekla je dr. Ortug u priopćenju za javnost. „Vjerujemo da bi nam u bliskoj budućnosti ovi rezultati mogli pomoći da bolje razumijemo patofiziologiju razvoja mozga kod ASD-a i postati biomarker za rano otkrivanje”, dodala je.
Dr. Cascio se složila, rekavši: „Ako se rezultati budu ponavljali, ovo bi otkriće moglo dovesti do boljeg razumijevanja uključenih mehanizama i potaknuti nove ideje u pristupu djelovanju.
Ali prečesto je prenatalni probir – nešto što jest i što bi trebao biti pro-life alat — otet i
pretvoren u sredstvo za otkrivanje takozvane defektne djece i njihov pobačaj. Budući da se ovakva istraživanja nastavljaju provoditi, autistični ljudi iznose svoje strahove da bi se i prema njima mogli odnositi na isti način na koji se odnose prema nerođenoj djeci s Downovim sindromom: diskriminirajuće i ubijajući ih kroz eugeničke pobačaje prije nego što se uopće rode.”
„Ako želite poboljšati život bilo kojoj skupini ljudi najbolji način za to je da ih pitate što bi poboljšalo kvalitetu njihova života, a ne da pitate za njihov DNK i ne da objašnjavate što će se s njom dogoditi”, izjavila je autistična spisateljica i novinarka Laura James. „Ako netko razvije prenatalni test [za autizam], na primjer, kao što je to slučaj s Downovim sindromom, onda bismo se mogli dovesti u situaciju kao na Islandu, gdje se već godinama nije rodio gotovo nitko s Downovim sindromom. Želimo li doista otpisati autistične ljude?”
Prevela/uredila: Diana Stjepandić/narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
