Presuda koju je Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju izrekao bivšem političkom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću povijesni je dan za narode ‘regije’ i šire, kao i za međunarodno pravosuđe, ocijenio je u četvrtak glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je pred Haškim sudom krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora.
Ta presuda “šalje snažnu poruku svima koji su na odgovornim položajima da će odgovarati za svoja djela”, rekao je Ban Ki-moon.
Raspravno vijeće suda utvrdilo je da je Karadžić kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva, kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina -Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.
Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.
Zeid Rad Al-Husein: Suđenje Karadžiću upozorenje svim nacionalistima
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava pozdravio je u četvrtak presudu Haškog suda (ICTY) protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, koji je osuđen na kaznu od 40 godina zatvora, ocijenivši da presuda pokazuje da čak i moćni počinitelji ratnih zločina “moraju znati da neće pobjeći pravdi”.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je u četvrtak pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora.
Visoki povjerenik Zeid Rad Al-Husein rekao je da bi suđenje Karadžiću “trebalo zaustaviti i potaknuti na razmišljanje čelnike u Europi i drugdje koji žele iskorištavati nacionalističke osjećaje i žrtvovati manjine”.
Raspravno vijeće utvrdilo je da je Karadžić kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina -Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.
Karadžić je optužen za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici, progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida, višegodišnji teror Sarajeva kojeg su pod opsadom držale snage bosanskih Srba i za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit.
Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.
Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinama skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. ICTY-ju je izručen je devet dana kasnije. Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.
