Predstavnici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine te vlada Crne Gore i Srbije potpisali su u srijedu u Sarajevu protokol o određivanju tromeđne granične točke koja će poslužiti konačnoj demarkaciji i preciznom utvrđivanju granične crte, što je preduvjet trajnog rješenja pitanja razgraničenja između tri države.
Protokol su potpisali ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, državni tajnik u crnogorskom ministarstvu unutarnjih poslova Dragan Pejanović te glavni tajnik u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova Veljko Odalović.
Sva trojica su istaknuli kako je riječ o konkretnom dokazu spremnosti tri države da riješe pitanje međudržavnih granice i time ispune bitan preduvjet za nastavak puta ka članstvu Europskoj uniji.
“BiH je sada vrlo zainteresirana potpisati sporazum o granici sa Srbijom i Hrvatskom”, kazao je ministar Osmanović dodajući kako nema kretanja ka Europskoj uniji dok se ne riješe pitanja granica u regiji na način na koji je to BiH ranije uradila s Crnom Gorom.
Protokol potpisan u srijedu u Sarajevu zapravo je pravni okvir za označavanje točke koja povezuje granične crte između tri države i obveza je koja proistječe iz unutarnjih zakonodavstava tih zemalja, ali i međunarodnog prava.
Vlade BiH i Crne Gore su 2018. prve u regiji riješile pitanje razgraničenja koje se u regiji otvorilo raspadom bivše SFRJ.
Problem razgraničenja ostao je otvoren među svim drugim državama nastalim raspadom jugoslavenske federacije, uključujući tu BiH i Hrvatsku koje privremeno rješenje temelje na sporazumu Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine. Za bosanskohercegovačku je stranu ostalo sporno pitanje razgraničenja kod Neumskog zaljeva, ali i na jednom dijelu područja koje gravitira rijeci Uni.
BiH nije riješila ni pitanje razgraničenja sa Srbijom jer vlasti u Beogradu traže razmjenu teritorija na četiri točke kako bi na srbijanskom teritoriju bile dvije hidroelektrane na Drini te dio pruge Beograd-Bar, koji sada u dužini od oko 16 kilometara prolazi bosanskohercegovačkim teritorijem.
Osmanović je kazao kako se u regiji mora konačno riješiti pitanje granica, jer je i u novoj strategiji Europske unije za zapadni Balkan navedeno kako svi potencijalni kandidati moraju preuzeti obvezu suočavanja s nasljeđem prošlosti kroz rješavanje otvorenih pitanja, a posebice graničnih sporova.
“Ovaj protokol iskazuje odlučnost država-potpisnica da se granična pitanja riješe”, kazao je Osmanović ponavljajući ponudu svoje vlade Srbiji da se najprije potpiše sporazum o granicama kakve su sada, a da se nakon toga razgovara o eventualnoj razmjeni dijelova teritorija.
Državni tajnik u MUP-u Crne Gore Pejanović kazao je kako potpisivanje protokola o određivanju tromeđne granične točke predstavlja dokaz da zemlje zapadnog Balkana svojim kapacitetima mogu rješavati ova pitanja.
“EU neće i ne može uvoziti bilateralne sporove”, istaknuo je Pejanović istaknuvši kako bi ovo trebao biti poticaj i drugim državama regije da riješe otvorena granična pitanja.
Glavni tajnik u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova Odalović ustvrdio je kako je i za njegovu zemlju prioritet rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima.
“Neki se problemi bespotrebno multipliciraju, a nama treba kvalitetnija suradnja”, kazao je Odalović dodajući da ako već EU nudi pomoć zapadnom Balkanu i same države regije trebaju pokazati da su u stanju bolje surađivati i rješavati probleme.
