Bošnjačke udruge UN-u upućuju zahtjev za preispitivanjem Karadžićevog naslijeđa i legalnosti tvorevina uspostavljenih ratom u BiH

Dvanaest bošnjačkih udruga koje okupljaju žrtve rata u Bosni i Hercegovini i članove obitelji ubijenih i nestalih zatražit će od parlamenta te zemlje donošenje zakona kojim bi se zabranilo nijekanje genocida i ratnih zločina potvrđenih pravomoćnim sudskim presudama, najavili su u utorak u Sarajevu njihovi predstavnici istaknuvši kako je to nužno nakon izricanja pravomoćne presude ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković kazao je kako nakon presude Karadžiću, koji je odlukom Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u ožujku proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na doživotni zatvor, više ništa ne smije biti kako je bilo.

“Sada se neke stvari moraju promijeniti. Pod zastavom i grbom Radovana Karadžića počinjeni su strašni zločini u BiH”, kazao je Mešković na konferenciji za novinstvo u Sarajevu.

>Joško Paro – veleposlanik koji je dostavljao dokumentaciju Karadžiću, a branio privođenje ljudi s ključnim dokumentima za Gotovininu obranu

Podsjetio je kako je Karadžić nakon izricanja pravomoćne presude u Den Haagu preko svojih odvjetnika poslao poruku da je “Republika Srpska pobijedila” te je istaknuo kako se ne smije dopustiti da to postane činjenica.

“Ako ostanu institucije koje je Karadžić uspostavio, postat će istinita njegova tvrdnja da je RS pobjednik”, kazao je Mešković.

Najavio je kako će bošnjačke udruge žrtava rata stoga Ujedinjenim narodima i drugim institucijama međunarodne zajednice uputiti inicijativu koja bi značila preispitivanje nasljeđa Radovana Karadžića, odnosno legalnosti tvorevina uspostavljenih ratom u BiH, a to uključuje i usvajanje zakona kojim bi se zabranilo nijekanje genocida u Srebrenici i sankcioniranje onih koji to čine.

Od obrazovnih institucija u BiH istodobno će zatražiti da se presude MICT-a, odnosno Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), uvrste u školske programe, no posebnice im je važna odlučnija reakcija prije svega bošnjačkih dužnosnika u tijelima vlasti.

“Pozivamo bosanskohercegovačku, a posebice bošnjačku politiku, koja je inertna kada je u pitanju zaštita i potpora žrtvama agresije i genocida. Oni moraju biti konkretniji i zaštiti građane i BiH”, kazao je Mašković.

Bakira Hasečić, predsjednica udruge “Žena-žrtva rata” kazala je kako se u BiH mora osigurati poštivanje pravomoćnih presuda za ratne zločine.

“Mi ćemo vršiti pritisak na vlasti da i one počnu raditi što mi radimo od dana kada smo postali žrtve i da nam daju potporu”, kazala je Hasečić.

Podsjetila je na okupljanje pristalica četničkog pokreta u Višegradu kao na ozbiljan znak upozorenja što se može dogoditi ukoliko se ne reagira pravodobno.