Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres otvorio je u Marakešu konferenciju koja je okupila predstavnike više od 150 država voljnih potvrditi Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama, tzv. Marakeški sporazum.
Namjera je definirati katalog ciljeva i mjera koje će se u skladu s nacionalnim zakonodavstvima moći koristiti u situacijama regularnih migracija.
Hrvatsku u Marakešu predstavlja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Uoči odlaska na konferenciju Davor Božinović je podsjetio da su migracije globalni problem koji se dugoročno mora rješavati na globalnoj razini, odnosno u okviru Ujedinjenih naroda.
Božinović brani Marakeški sporazum
Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na “zaštitu ljudskih prava”
Globalnom kompaktu usprotivio se niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na “potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava”.
SAD, Austrija, Australija, Izrael, Bugarska, Švicarska, Latvija, kao i cjelokupna Višegradska skupina u kojoj su Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka – odbijaju potpisati Marakeški sporazum.
Australija odbija Marakeški sporazum te teško optužuje Ujedinjene narode i njihove stvarne motive
Izrael napušta Marakeški sporazum, Austrija smatra da treba štititi samo nacionalne interese
Hrvatska politika prema nezakonitim prelascima granice se neće mijenjati
“Kompakt je tek početak procesa i bitno je istaknuti da se nakon njegova potvrđivanja naša nacionalna politika neće mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij”, poručio je Božinović uoči odlaska.
Ministar očekuje da će se u Marakešu otvoriti rasprava i o uzrocima napuštanja matičnih zemalja, odnosno kako na migracije utječu, primjerice, politika ili klimatske promjene.
“U deklaraciji piše da svaka država pa tako i Hrvatska, može odrediti što u vezi s migracijama smatra regularnim, a što ne”, kazao je Božinović, dodajući “da ćemo i dalje samostalno i suvereno odlučivati tko u Hrvatsku može doći i proći kroz njen teritorij te, eventualno, u njoj ostati živjeti”.
Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.
Plenković služi Bruxsellesu, a ne hrvatskim interesima
Premijer Andrej Plenković tvrdi da je Globalni kompakt “rezultat želje međunarodne zajednice da pronađe globalno rješenje prije svega za zakonite migracije”.
Ustvrdio je da je sporazum iz Marakeša globalni odgovor na pitanje migracija, da je riječ o neobvezujućem tekstu te da ga je potrebno potpuno demistificirati u hrvatskoj javnosti. Rekao je da je proces izrade toga dokumenta započeo donošenjem deklaracije UN-a 2016., prije nego što je on preuzeo vladu.
“Mislim da trebamo demistificirati ovu raspravu koja je krenula u hrvatskoj javnosti. To je pravno neobvezujući tekst, nije međunarodni ugovor, riječ je o katalogu mjera i ne vidim razloga zašto bi on trebao izazivati toliko prijepora i donekle generiranu histeriju od uvijek istih stranka i aktera. To je već ‘deja vu’, a što se tiče naše interne priče, mi ćemo lijepo objasniti svima, imati raspravu i vidjeti tko će ići u Marakeš. U krajnoj liniji poziv je išao izravno predsjednici, nije ni išao meni”, smatra Plenković.
Juncker slično kao Plenković ustvrdio da oni koji su se povukli iz Marakeškog sporazuma – ne čitaju
Zanimljivo je da Plenković sluša i zastupa interese iz Bruxsellesa, a ne hrvatske interese. I Europska komisija je, slično kao i Plenković, ustvrdila da one zemlje koje ne prihvaćaju Globalni kompakt o migracijama ne znaju njegov sadržaj jer to ne bi učinile da su ga pročitale.
Glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas je odgovarajući na upit novinara da komentira rastući broj zemalja članica koje ne prihvaćaju Globalni kompakt, tzv. Marakešku deklaraciju, citirao je predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera koji je u Berlinu izjavio da “one zemlje koje su napustile kompakt ne bi to učinile da su ga pročitale”.
Prosvjed protiv Marakeškog sporazuma u Hrvatskoj
Prosvjednim hodom pod nazivom “Stop Marakeškom sporazumu” duž Marmontove ulice i Rive u nedjelju je skupina građana u Splitu izrazila protivljenje tom sporazum te su pozvali Vladu da ga odbaci, ocjenjujući da da je “zloćudan i podvaljen” dokument kojim se žele omogućiti nesmetane migracije.
Podsjetimo, Marakeški sporazum u središte je hrvatske javnosti došao 31. listopada kada je austrijska vlada priopćila kako neće potpisati globalni sporazum UN-a o migraciji, nakon što su mu potporu uskratile Sjedinjene Države i Mađarska i to zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije.
Istog je dana iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za emisiju Bujica, voditelja Velimira Bujanca priopćeno: “Budite sigurni da neću potpisati ‘Marakeški sporazum’.”
UN je Newyjoršku deklaraciju za migrante i izbjeglice još 2017. godine odlučio pretvoriti u globalni kompakt o migraciji. Narod.hr je početkom ove godine u članku “UN nastavlja gdje je Bruxelles zapeo: Traže globalni dogovor o migraciji”, pisao kako će UN u 2018. godini na Generalnoj skupštini odlučiti održati međunarodnu konferenciju o međunarodnoj migraciji gdje bi uspostavili međunarodni dogovor o istoj.
Globalni kompakt ima tri faze, a treća se održala od veljače do srpnja 2018. godine, kada je zemljama članicama prikazan nulti nacrt globalnog kompakta, nakon čega se po nekoliko dana svaki mjesec pregovaralo i dogovaralo sa zemljama članicama o implementacijama samog dokumenta.
Što stoji u Marakeškom sporazumu?
U dokumentu koji ima 30-ak stranica, u točki 8. odjeljka “Naša vizija i vodeća načela” piše sljedeće:
“Ovaj Globalni kompakt izražava našu kolektivnu predanost poboljšanju suradnje oko međunarodnih migracija. Migracija je dio ljudskog iskustva kroz povijest, a mi prepoznajemo da je izvor blagostanja, inovacije i održivog razvoja u našem globaliziranom svijetu, i da se ti pozitivni učinci mogu optimizirati poboljšanjem upravljanja migracijom.”
Nadalje, u točki 12. pod kategorijom Zajedničke odgovornosti navodi se:
“On nastoji stvoriti pogodujuće uvjete koji omogućavaju svim migrantima da obogaćuju naša društva svojim ljudskim, ekonomskim i socijalnim sposobnostima.”
Zaključno, u samom dokumentu koji je neobvezujući pojmovi “obveza” i “obvezujemo” se, spominju se čak 45 puta!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
