Dok cijene munjevito rastu – Nijemci na ulicama protiv politike Scholza i sankcija Rusiji

Scholz, Putin, cijena
Foto: snimka zaslona, fah, Fotomontaža: Narod.hr

Ovoga tjedna započeli su prosvjedi diljem Njemačke protiv sve gore ekonomske situacije u zemlji. Prosvjednici zahtijevaju promjene u politici njemačke vlade zbog rasta cijena hrane i energije, a time i troškova stanovanja i komunalnih usluga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, u Njemačkoj su cijene benzina i javnog prijevoza porasle 1. rujna, jer su vladine subvencije istekle. Cijena prirodnog plina — koji polovica svih kućanstava koristi za grijanje — i električne energije naglo je porasla, a na cijene hrane utječe rastuća inflacija.

Vlada pokušava potaknuti potrošače i tvrtke da štede energiju na bilo koji način kako bi spriječili nestašicu tijekom zimskih mjeseci dok Rusija nastavlja smanjivati ​​dotok prirodnog plina u Njemačku.

> Od danas će se možda mnogi Nijemci morati naviknuti na hladno tuširanje

Prosvjednici su osudili mjere koje je Vlada poduzela kako bi olakšala teret građanima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Okupljeni građani okrivili su vanjsku politiku i politiku zaštite okoliša Berlina te zatražili ukidanje sankcija nametnutih Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Njemački kancelar Olaf Scholz i ministar gospodarstva Robert Habeck rekli su da su zabrinuti zbog mogućnosti nemira zbog rastućih cijena, posebno kada je riječ o troškovima energije.

Uredba o uštedi energije stupila je na snagu 2. rujna na šest mjeseci. Ovo podrazumijeva:

  • Maloprodajne trgovine više ne smiju držati svoja vrata otvorena tijekom cijelog dana. Na taj način će se smanjiti potrošnja električne energije za klimatizaciju kada je vani vruće — i za grijanje u hladnim zimskim danima.
  • Svjetleće reklame moraju se ugasiti nakon 22 sata, uz samo nekoliko iznimaka. Ako reklame služe sigurnosti u prometu, one ostaju uključene, primjerice, na željezničkim podvožnjacima.
  • Ulične svjetiljke također ostaju uključene, a izlozi mogu i dalje biti osvijetljeni.
  • Spomenici i druge građevine više ne smiju biti osvijetljene noću. Barem ne iz čisto estetskih razloga. Međutim, rasvjeta je dopuštena za kulturna događanja i javne festivale.

Dvorane i hodnici se više ne griju

U javnim zgradama uglavnom se više neće grijati dvorane i hodnici, a temperatura u uredima bit će ograničena na najviše 19 stupnjeva. Na mjestima gdje se obavljaju teški fizički poslovi temperature će ubuduće biti još niže. No, ograničenja se ne odnose na društvene objekte poput bolnica, vrtića i škola, gdje su više temperature zraka neophodne za “zdravlje ljudi koji tu borave”, kažu u Ministarstvu gospodarstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Vjetroturbine ispuštaju u okoliš opasne kemikalije?

Smanjenje tople vode: Isto tako, u javnim zgradama treba isključiti protočne grijače vode ili spremnike tople vode ako se uglavnom koriste samo za pranje ruku. Iznimke su medicinske ustanove, škole i vrtići. Neki gradovi idu i dalje. Tamo će tuševi u bazenima i sportskim dvoranama ostati bez grijanja.

Privatni bazeni više se ne smiju grijati plinom i strujom, osim u centrima za rehabilitaciju, rekreacijskim objektima i hotelima. Novi će se propisi u početku primjenjivati ​​do kraja veljače.

Drugi set pravila stupa na snagu u listopadu

Drugi set pravila stupa na snagu u listopadu, primjenjivat će se dvije godine i propisivat će dugoročnije mjere uštede energije. Primjerice, svi vlasnici zgrada s plinskim sustavom grijanja moraju obaviti pregled učinkovitosti grijanja.

Ministar gospodarstva Robert Habeck iz Stranke zelenih za zaštitu okoliša kaže kako očekuje da će mjere smanjiti potrošnju plina “za oko dva, dva i pol posto” i to naziva “malim, ali neizostavnim doprinosom”.

U kontekstu nestašice plina uzrokovane nedostatkom ruskih zaliha plina, zemlje EU-a obvezale su se smanjiti svoju potrošnju plina za 15%. U Njemačkoj je cilj smanjenja postavljen na 20 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.