Nakon tenzija koje su u duhu hladnog rata titrale između Rusije i Ukrajine, otpočela je ruska invazija koja je šokirala svijet. Iako nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti rasplet rata, kao ni njegove posljedice, neke su ipak već počele ostavljati traga na rusku, ali i sveukupnu ekonomsku sliku pa bi se o budućnosti financijskog stanja i globalnoj krizi moglo teoretizirati.
Po napadu ruske vojske na susjednu Ukrajinu, kao odgovor su politička vodeća lica Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade najavila izbacivanje pojedinih ruskih banaka iz SWIFT organizacije. SWIFT je vitalna karika u povezivanju svjetskih banaka s više od 11 tisuća globalnih institucija koja je od 1973. godine do danas uspješno osigurala više od jednog trilijuna dolara u neprestanom optjecaju među državama diljem svijeta. Sankcije SWIFT-a nekim ruskim bankama, iako već sada ostavljaju ekonomske posljedice, ipak ne predstavljaju same po sebi kraj za Rusiju, piše liberal.hr
SWIFT i njegova alternativa
Odluka o izbacivanju iz vodećeg sustava za međunarodne transakcije rezultirala je obustavom globalnih novčanih prijenosa te je ograničila uvoz i izvoz brojnih, za zapad neophodnih, ruskih proizvoda i vice versa. Unatoč tome, izbacivanjem iz SWIFT-a transakcije Rusiji neće biti nemoguće, već znatno otežane i popraćene primjetno većim troškovima.
S obzirom na rastuće geopolitičke tenzije, Rusija je donekle predvidjela te se pripremila na sličan scenarij poput spomenutih sankcija. Centralna banka je tako odlučila umanjiti svoju izloženost američkom dolaru te se prvi put u modernoj ruskoj povijesti opskrbila s više vrijednosti u zlatu nego u USD. Pokrenuta je, također, inačica SWIFT-a, zvana SPFS koja dosada, u usporedbi sa SWIFT-ovih više od 11 tisuća institucija, broji oko njih 400. Ruska vlada je također započela pregovore i s Kinom o pridruživanju njihovom financijskom sustavu CIPS, zbog čega bi se dalo zaključiti da je za Rusiju u okviru spomenutih sankcija ostavljen prostor za pronalaskom alternativnih metoda transakcija.
Opasne posljedice sankcija za globalnu ekonomsku sliku
Neke druge mjere, ipak, povlače za sobom mnogo opasnije posljedice ne samo za rusku već globalnu ekonomsku sliku, poput onih Centralnoj banci. Uz odluku SWIFT-a, zapad je zabranio transakcije s Ruskom centralnom bankom u dolaru, euru, funti i jenu. Cilj ovakve odluke je, jasno, slabljenje rublje i posljedično kažnjavanje ruskih državljana znatnim smanjivanjem financijske sigurnosti. Rubalj je od početka 2022. godine izgubio gotovo 50 posto vrijednosti u odnosu prema dolaru, s ubrzanim trendom pada od napada na Ukrajinu, a sada je Rusija zabranila svojim državljanima kupnju stranih valuta.
Izbacivanje Ruske centralne banke sa scene globalne ekonomije, naravno, ne može proći bez posljedica, a negativne učinke osjećaju ne samo Rusi – među kojima su brojni protestirali protiv agresije na susjednu Ukrajinu – već i čitava Europa, ali i svijet. Sada izolirani, kažnjeni Rusi vape za čvrstom i stabilnom valutom, a u valu masovne panike uzrokovane razorenom lokalnom ekonomijom ljudi hrle na bankomate te u dugim redovima nastoje izvući svoje ušteđevine u stranim valutama kako bi donekle zaštitili kupovnu moć.
Strah običnog čovjeka
Već pogođen visokom inflacijom, obični čovjek – kako to uvijek i biva – strahuje od daljnjih porasta cijena dok svjedoči rastu kamata koje su sada više nego udvostručene kao rezultat nastojanja Centralne banke da pokuša očuvati i poduprijeti domaću valutu.
Posljedično, pojedini analitičari očekuju da će RUB/USD nastaviti padati te da će država doživjeti bankrot, što Centralna banka i ministarstvo financija nisu htjeli prokomentirati, dok komercijalne banke istovremeno nude kamatu od 21 posto na štednju, čime se kod Rusa neuspješno nastoji povratiti povjerenje u valutu. Kao odgovor na sankcije zapada.
EU će osjetiti sankcije
Rusija je zatvorila zračni prostor za zrakoplovne tvrtke iz Europske unije i niz drugih zemalja, čime su još jednom kažnjeni njihovi državljani, kojima su mogućnosti za napuštanjem zemlje ograničene zbog iznimnog porasta cijena karata.
Sami sebe su ovakvim sankcijama, pak, kaznili i Europska unija i čitavi zapad. EU je najveći izvoznik robe i usluga na svijetu te je ujedno najveće izvozno tržište za osamdesetak zemalja. Njezini najvažniji trgovinski partneri u trgovini robom su Kina, SAD te Ujedinjeno Kraljevstvo nakon Brexita, a slijede po važnosti Švicarska, Rusija, Turska i ostale. Prema Europskoj komisiji, Rusija je dakle jedan od najvećih ekonomskih partnera unije koji opremljuje zapad strojevima, transportacijskom opremom, energentima i raznim proizvodnim dobrima.
Energenti i žito
Spomenute sankcije već sada ostavljaju trag na ukupnoj europskoj ekonomiji, možda ponajviše Njemačkoj koja se opskrbljuje energijom iz Rusije.
Od 2016. godine Ruska Federacija se pozicionirala kao najveći izvoznik žita, kada je s 25 milijuna tona izvezene pšenice pretekla Ameriku, Kanadu i danas ratom razorenu Ukrajinu – žitnicu Europe – dok pšenicu izvozi u 70 država svijeta, ponajviše u zemlje s kojima njeguje tradicionalne prijateljske odnose.
U posljednjih nekoliko godina nalazi se u prvih deset zemalja izvoznica i ostalih žitarica, dok je u razdoblju od 2017. do 2020. zauzela vodeću poziciju u svijetu, kontrolirajući 20 posto globalnog izvoza. Cijene žita, koje su već prošle godine zbog razornih pandemijskih restrikcija porasle za 31 posto u odnosu na 2020., sada vrtoglavo nastavljaju rasti. Među prvima se zabrinula oprezna Mađarska, koja je svjesna krize odlučila u potpunosti ograničiti izvoz pšenice, raži, ječma, zobi, soje, suncokretovih sjemenki te kukuruza, u čijem je izvozu za prehranu životinja vodeća, što će zasigurno oštetiti europskog stočara i kupca.
