Galbraith: Ono što se događa u Mariupolju posjeća nas na napad na Vukovar i herojsku obranu

Galbraith
Zagreb, 26.11.2014 - Odluka Haškog suda da pusti na slobodu Vojislava Šešelja nije pravièna nego tragièna jer je Šešelj jedan od najveæih ratnih zloèinaca rata u bivšoj Jugoslaviji, rekao je u srijedu u Zagrebu senator u amerièkoj saveznoj državi Vermontu Peter Galbraith, koji je u vrijeme Domovinskog rata bio amerièki veleposlanik u Hrvatskoj. Arhivska fotografija od 14.05.2007. godine prikazuje Petera Glabraitha tijekom promocije svoje knjige "Kraj Iraka - kako je amerièka nesposobnost zapoèela beskrajni rat" u Zagrebu. foto FaH/ Denis CERIÆ /ds

O ratu u Ukrajini i Domovinskom ratu u Hrvatskoj govorio je Peter Galbraith, bivši diplomat i prvi veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj. Povukao je neke usporedbe istučući sličnosti u načinu ratovanja, ali i razlike jer Hrvatska početkom rata nije bila međunarodno priznata zemlja, za razliku od Ukrajine. Drukčiji su i razmjeri napada, te ponašanje međunarodne zajednice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Peter Galbraith: da su Hrvati zauzeli Banju Luku, situacija u BiH bila bi puno bolja

> Peter Galbraith: Puštanje Šešelja na slobodu je tragedija

Granatirani hrvatski gradovi

Uspoređujući rat u Ukrajini s ratom u Hrvatskoj, kojemu je i sam svjedočio, Peter Galbraith je za N1 televiziju rekao:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Možemo povući neke usporedbe. Ono što se događa u Mariupolju svakako nas posjeća na napad na Vukovar i herojsku obranu branitelja. Granatirani su i drugi hrvatski gradovi, kao što granatiraju i druge ukrajinske gradove.”

Naveo je potom razlike između tih dvaju ratova.

“Razmjeri napada su drukčiji. U Hrvatskoj su ti napadi bili ograničeni. Rat se dogodio u kontekstu raspada Jugoslavije. Hrvatska u najgoroj fazi rata nije bila priznata, a Ukrajina je priznata suverena zemlja već 30 godina. Također imamo društvene mreže i dostupne snimke pa svjedočimo ratu u realnom vremenu”, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najgori nakon Drugog svjetskog rata

Rekao je da se i što se tiče pregovora Ukrajine i Rusije, također može povući usporedba s ratom u Hrvatskoj i BiH.

“U to vrijeme rat u Hrvatskoj bio je najgori nakon Drugog svjetskog rata. Bili smo vrlo optimistični nakon pada željezne zavjese, ali rat u Hrvatskoj pokazao je da nova era neće biti kako smo je zamišljali. Problem je što Vladimir Putin nije puno različitiji od Slobodana Miloševića. Slično kao i on mislio je da će pobjeda biti laka, a čini se da to neće biti pobjeda. Moguće da Ukrajina bude neutralna zemlja, ali mislim da će Ukrajincima biti vrlo teško odreći se svog teritorija i neće pristati da budu demilitarizirani. Vrlo su udaljeni u svojim pozicijima. Međunarodna zajednica sada se mobilizirala puno brže i jače nego na početku rata u Hrvatskoj” – podsjetio je Galbraith.

Reakcija NATO-a

“Rusija je nuklearna sila, ima naoružanje koje može uništiti čitav planet. Izravan sukob koji bi eskalirao u sveobuhvatni nuklearni rat neće pomoći niti Ukrajincima, niti bilo kome drugome. NATO je u pravu što se ne želi uključiti u izravan sukob i rušiti ruske avione. Pružili su pomoć koja se pokazala razornom za ruske snage. Protutenkovska i protuzračna obrana je usporila Ruse”, rekao je Galbraith.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On ističe da će ovo u Rusiji biti vrlo nepopularan rat, ali i da je Putin stekao neprijatelje među Rusima u Ukrajini.

“Dio koji se najviše razara, onaj je gdje žive Rusi”, rekao je.

“Zbog sankcija je i Milošević promijenio smjer”

On vjeruje da će sankcije Rusiji pomoći završetku rata.

“Sankcijama treba neko vrijeme da profunkcioniraju. Kada vam je neprijatelj nuklearna sila, nemate mogućnost vojne akcije. Zbog sankcija je i Milošević promijenio smjer i pristao na sporazum u Daytonu”, rekao je Galbraith.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.