Globalno zagrijavanje bi moglo premašiti dogovorenu granicu u roku od jednog desetljeća

Foto: Fah

Planet Zemlja mogao bi prijeći dogovorenu gornju granicu rasta temperature u roku od jednog desetljeća, uzrokujući ubrzani gubitak ledenjaka, manju dostupnost vode, pogoršanje konflikata oko teritorija, te rast siromaštva, objavili su znanstvenici ovog tjedna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prošlog prosinca 195 nacija dogovorilo se na summitu o klimi u Parizu kako će rast svjetske temperature održati “znatno ispod” 2 stupnja Celzija, a cilj je bio oko 1,5 stupnja.

No planet je već na dvije trećine puta do tog nižeg i sigurnijeg cilja, te bi ga mogao prijeći u roku od jednog desetljeća, smatra Richard Betts, vođa istraživanja o utjecajima klime u britanskom Met Office Hadley centru.

Svjetske emisije teško će se smanjiti dovoljno brzo kako bi se izbjegla ta granica, te će vjerojatno biti potrebno ukloniti zagađenje stakleničkim plinovima iz atmosfere kako bi se planet stabilizirao, zaključili su znanstvenici tijekom konferencije na sveučilištu u Oxfordu o postizanju cilja od 1,5 stupnja Celzija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To bi se moglo postići sadnjom šuma ili “spremanjem” emisija iz elektrana pod zemlju. Države bi se mogle okrenuti i tehnikama “geoinženjeringa”, poput blokiranja dijela sunčeve svjetlosti koja dolazi na planet.

“Tehnologije za negativnu emisiju vjerojatno će biti potrebne, voljeli mi to ili ne”, smatra Pete Smith, znanstvenik sa sveučilišta u Aberdeenu.

No veliku ulogu bi mogle odigrati i druge promjene, poput smanjenja bacanja hrane i uvođenja održivijih prehrana, s manje govedine i više povrća, smatra Smith.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Potrebno je puno promjena ponašanja, ne samo od vlada, nego i od nas samih”, dodao je Smith.

Znanstvenici smatraju kako će biti teško odgovoriti na posljedice klimatskih promjena zbog toga što ne znamo i ne možemo predvidjeti kad će se one pojaviti i koliko će biti ozbiljne.

“Moramo se pripremiti na suočavanje s iznenađenjem”, smatra Jim Hall, predsjednik Instituta za promjene u okolišu na sveučilištu u Oxfordu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Virginie Le Masson, istražiteljica rizika s londonskog Instituta prekomorskog razvoja rekla je kako su klimatske promjene još jedan faktor, uz rasprostranjene probleme poput lošeg vladanja i društvene nejednakosti, koje stvaraju pritisak na ljude.

Nadolazeće pritiske biti će teško reducirati, smatraju znanstvenici. Primjer je borba za teritorij koja će biti sve jača u nadolazećim godinama zbog uzgoja hrane, zaštite bioraznolikosti i ugljika u šumama. Trenutno smo na putu prema zagrijavanju od 2,7 stupnjeva Celzija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.