2024. je godina izbora diljem svijeta. Promotrimo kakvi se rezultati predviđaju na parlamentarnim i predsjedničkim izborima.
Nova politička godina u Hrvatskoj ponajprije će biti obilježena predstojećim parlamentarnim izborima. No, naravno, izbori ove godine čekaju cijeli niz država, od kojih su neke, poput SAD-a i Rusije, one prema kojima se danas mora oblikovati vanjska politika sviju ostalih. Izbori predstoje i najvažnijem kriznom žarištu na granici Europe – Ukrajini – koja se, makar i posredno, tiče ponajmanje svakog u Europi.
Pregledat ćemo stoga kakvi se rezultati predviđaju na predstojećim izborima u nekim od ključnih svjetskih država.
Predviđanja koja donosimo osnivaju se na sakupljenim rezultatima koje donosi agregatori anketa te su onoliko pouzdana koliko i ankete.
Predsjednički izbori u SAD-u
Ono što većinu promatrača vanjske politike ponajprije zanima jest kakav će biti odnos snaga na predstojećim američkim predsjedničkim izborima, do kojih još uvijek ostaje dug put – datum izbora je 05. studenog ove godine, dakle tek nešto manje od punih 11 mjeseci.
U ovom trenutku, prema konsenzusu vodećih anketnih agencija i glavnih medija, na vodećoj je poziciji još uvijek Donald Trump ispred Republikanske stranke sa 42%, dok mu je za petama sadašnji predsjednik Joe Biden sa 40,8% podrške ispred Demokratske stranke. Razlika između dva favorita je u ovom trenutku, prema podacima sakupljenim do 03. siječnja, 1,2%.
Ostali kandidati republikanske stranke su na spektru od odbacivanja Trumpove politike, kakvo zagovora nekadašnja guvernerka Južne Karoline Nikki Haley do libertarijanca i poduzetnika Viveka Ramaswamyja koji tvrdi kako bi “Trumpovu agendu” ažurirao i gurao još dalje od njega. Guverner Floride Ron De Santis dugo je istican kao glavni Trumpov suparnik, ali čini se kako je njegova politika u mnogim pitanjima bliska Trumpovoj.
Što se tiče demokrata, svakako valja izdvojiti, “spisateljicu i duhovnu savjetnicu” Marianne Williamson, koja je američkoj javnosti najpoznatija kao duhovna savjetnica Oprah Winfrey, a zagovara vjerojatno najradikalnije ideje među demokratskim kandidatima (potpuna sloboda prava na pobačaj, 100% prijelaz na obnovljive izvore energije, itd.). Umjereni je kongresmen Dean Phillips, inače kritičan prema Bidenu, osobito u smislu da je trenutni predsjednik zdravstveno nesposoban vršiti svoje dužnosti.
Među neovisnim kandidatima vodeće je lice Robert F. Kennedy, pravnik iz poznate političke dinastije koji je u Americi i šire postao poznat po protivljenju COVID mjerama.
Predsjednički izbori u Rusiji
Predsjednički izbori u Ruskoj federaciji zakazani su za 15. ožujka ove godine i, naravno, ne ostavljaju previše prostora iznenađenjima. Kako ruska “suverena demokracija” ima predeterminiran ishod, izbore se promatra ponajprije sredstvom daljnje političke i legalne legitimacije Vladimira Putina do 2030. godine. Novost je, međutim, da je rusko biračko tijelo uvećano za glasače iz okupiranih ukrajinskih područja, koje je Rusija proglasila svojima te je otud stanovništvo dobilo pravo glasati za Vladimira Putina kao i svi punopravni građani Ruske federacije.
Ruski se predsjednik bira na mandate od 6 godina, a amandmanima je postignuto to da Putin praktički može ostati na poziciji do smrti. Prema nekim istraživanjima, podrška glasača mu je, prenosi Reuters, od otvorene invazije na Ukrajinu, porasla na oko 80%. Ako je to točno, što se ne može pouzdano znati, onda mu je u odnosu na prve dobivene izbore 2000. godine popularnost porasla za 27%.
Izbori za Europski parlament
Izbori za Europski parlament provodit će se od 6. do 7. srpnja ove godine. U ovom trenutku prema anketama uvjerljivo vodi klub pučana (EPP – European People’s Party) sa 22,8%, dok su drugi socijalisti (Progressive Alliance of Socialists and Democrats) sa 18,4% podrške.
Valja napomenuti kako se projekcije za europske izbore velikim dijelom konstruiraju na osnovi anketa na nacionalnoj razini koje se onda uspoređuju s malobrojnijim anketama provedenim striktno za europske parlamentarne izvore.
Neizvjesni izbori u Ukrajini
Naravno, situacija u Ukrajini je uvjetovana izvanrednim stanjem uslijed ruske invazije i na snazi je još uvijek zakon o ratnom stanju, koji predsjedničke izbore zakazane za 31. ožujka još uvijek čini neizvjesnima.
Podsjetimo, u studenom prošle godine, predsjednik Zelenskij zatražio je od ukrajinskog parlamenta produženje zakona o ratnom stanju do 14. veljače ove godine. Istog su mjeseca sve parlamentarne stranke potpisale sporazum prema kojem se slažu kako će izbori biti odloženi do isteka zakona o ratnom stanju. Prema anketama u Ukrajini 80% građana vjeruje kako izbore treba odložiti do završetka rata.
U tom smislu, održavanje izbora, pa otud i projekcije njihovih rezultata, krajnje su neizvjesni. Prema nekim anketama provedenim na reprezentativnom uzorku ispitanika međutim, Zelenskij uvjerljivo vodi sa 53,7%, dok je na drugom mjestu zapovjednik ukrajinske vojske Valerij Zalužnij sa 17,7%. Treći je Zelenskijev prethodnik na mjestu Predsjednika Ukrajine Pjotr Porošenko sa 7,4% podrške.
Premda javnost, ali i oporba, još uvijek ne dovode u pitanje legitimitet Zelenskog, primjetno je kako je sve više predmet kritika od strane visoko pozicioniranih dužnosnika poput Valerija Zalužnija i kijevskog gradonačelnika Vitalija Klička.
Kako vidimo, izborna 2024. godina bit će krajnje zanimljiva, ponajprije zbog neizvjesne političke trke u SAD-u, ali i nesigurnosti po pitanju političke budućnosti Ukrajine koja je s rezultatima te trke tim usko povezana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
