Gotovo 46 milijuna ljudi živi u modernom ropstvu, u RH 17 tisuća

Gotovo 46 milijuna ljudi u svijetu žive u modernom ropstvu, najviše u Indiji, prema trećem indeksu ropstva objavljenom u utorak, prenose svjetske agencije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Indiji je najviše robova u apsolutnom broju, a u Sjevernoj Koreji proporcionalno u odnosu na broj stanovnika.

Indeks objavljuje australska organizacija za ljudska prava Walk Free Foundation. Organizacija je procijenila da ove godine u ropstvu živi 45,8 milijuna ljudi što je gotovo 30 posto viđe nego 2015.

Utemeljitelj organizacije Andrew Forrest kazao je kako povećanje od gotovo 30 posto rezultat kvalitetnijeg prikupljanja podataka. On kaže kako su opravdana strahovanja da se situacija u svijetu pogrošava zbog globalnog raseljavanja i migracija koje povećavaju izloženost svim oblicima ropstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slučajevi modernog ropstva pronađeni su u svih 167 zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

U Indiji 18,4 milijuna ljudi živi u ropskim uvjetima na ukupno 1,3 milijarde stanovnika.

Kao najgora proglašena je Sjeverna Koreja zbog toga što na svakih 20 stanovnika jedna živi u ropskim uvjetima, odnosno 4,4 posto od 25 milijuna stanovnika. Vlasti te države najmanje rade na iskorjenjivanju takvog oblika iskorištavanja, štoviše postoje izvješća o prisilnom radu pod patronatom države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Moramo jasno poručiti da nećemo tolerirati ropstvo, a kad se ono odvija pod kontrolom države tada ne bismo smeli trgovati s takvom državom”, kaže Forrest, australski filantrop, milijarder i vlasnik rudnika.

Najmanje ljudi u modernom ropstvu živi u Europi, ali ipak ih ima 1,24 milijuna. To se najviše na odnosi na prislini radi i seksualno iskorištavanje.

U Hrvatskoj u ropskim uvjetima, po procjeni zaklade, živi 17.100 ljudi što je 0,4 posto hrvatskog stanovništva, a slični su podaci i za druge države u regiji poput Srbije i Crne Gore. Isti postotak imaju primjerice i Grčka, Češka i baltičke zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve zemlje u Europi imaju zakone kojima se kriminalizira ropstvo, a Hrvatska se uz Nizozemsku, Britaniju, Švedsku i Portugal navodi među zemljama s najboljim odgovorom na probleme modernog ropstva.

Te zemlje imaju najbolje pokazatelje o radu pravosuđa na tom području, te u potpori žrtvama i borbi protiv modernog ropstva. U tih pet zemalja postoje državni programi potpore žrtvama, javnozdravstveni programi i obrazovni programi za osnovne škole, specijalizirane policijske jedinice za borbu protiv modernog ropstva, sustavi izvještavanja i programi obuke za snage sigurnosti.

Prema podacima agencije UN-a za rad (ILO) 21 milijun ljudi širom svijeta žrtve su prisilnog rada no ti podaci ne uključuju sve oblike ropskog odnosa.

“Bez točnih podataka nema efikasne borbe i nema načina da se u svijetu iskorijeni ropstvo”, kaže Forest. Prema stručnjacima organizacije Walk Free tek predstoji vidjeti učinke migracije na moderno ropstvo u Europi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema indeksu za 2016 na Aziju u kojoj je najveći broj nekvalificiranih radnika u svjetskoj tekstilnoj, prehrambenoj i tehnološkoj industriji, otpada dvije trećine svjetskog ropskog rada.

Od ukupnog broja ljudi koji žive u ropskim uvjetima, njih 58 posto je u pet zemalja – Indiji, Kini, Paksitanu, Bangaldešu i Uzbekistanu. Zemlje u kojima je najveći postotak stanovništva u modernom ropstvu su Sjeverna Koreja, Uzbekistan, Kambodža, Indija i Katar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.