Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin turski kolega Recep Tayyip Erdogan suglasili su se u utorak u Ankari da će pomoći BiH u pokretanju reformi koje će tu zemlju približiti Europskoj uniji, te za veljaču najavili trilateralni sastanak Hrvatska-BiH-Turska na najvišoj razini.
Erdogan i Grabar-Kitarović, koja boravi u jednodnevnom radnom posjetu Turskoj, razgovarali su i o jačanju bilateralnih gospodarskih odnosa i poticanju investicija te o migrantskoj krizi i odnosima između Turske i Europske unije.
“Zahvalna sam vam zbog vašeg razumijevanja da postoji potreba da i Hrvatska i Turska nastave djelovati kao posrednici u jačanju reformskih procesa u BiH, od političkih i ekonomskih do društvenih, koji bi trebali tu zemlju pokrenuti prema razvoju, na korist svih građana, i ubrzati njezin put prema EU-u”, rekla je Grabar-Kitarović na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Erdogan je istaknuo da je sadašnja struktura vlasti u BiH određena Daytonskim sporazumom. “I to je na neki način unutarnja stvar BiH. Trilateralni savjetodavni mehanizam pokrenut ćemo sastankom naših ministara vanjskih poslova, nakon toga će slijediti sastanak čelnika triju država na kojemu ćemo vidjeti koji bi se koraci mogli poduzeti”, rekao je turski predsjednik.
Dodao je da su Hrvatska i Turska samo posrednici u BiH i da je “prerano komentirati koji bi mogao biti ishod”. “Zato bih se suzdržao od komentara”, rekao je Erdogan.
Dvoje predsjednika najavilo je da će se ministri vanjskih poslova triju zemalja sastati već u siječnju, dok bi se sastanak na najvišoj razini trebao održati u veljači.
Na sastanku u Predsjedničkoj palači u Ankari Grabar-Kitarović i Erdogan najviše su vremena posvetili gospodarstvu jer, kako je rekla hrvatska predsjednica, “ima puno prostora za jačanje odnosa, osobito na području gospodarstva, trgovine i investicija”.
“Hrvatska je za nas važna zemlja i s njom želimo razvijati odnose u interesu mira, blagostanja i zajedničkog razvoja. Pozitivna atmosfera glede naših političkih odnosa treba biti usmjerena na jačanje gospodarskih i trgovinskih odnosa”, rekao je Erdogan.
“Bez obzira radi li se o povećanju trgovinske razmjene ili bilateralnih ulaganja, gospodarske odnose trebamo podići na razinu koja će odražavati njihov stvarni potencijal”, dodao je turski predsjednik.
U prvih devet mjeseci 2017. gospodarska razmjena Hrvatske i Turske porasla je za 19 posto u odnosu na godinu ranije, na 352 milijuna eura. Od toga je hrvatski uvoz iz Turske iznosio 227 milijuna eura, dok je Hrvatska u Tursku izvezla roba u vrijednosti od 125 milijuna eura.
Hrvatska predsjednica podsjetila je svog turskog kolegu da je tijekom njegova posjeta Hrvatskoj u travnju 2016. na gospodarskom forumu najavio da je cilj podići trgovinsku razmjenu na milijardu dolara godišnje. “Dobro se sjećam vašeg posjeta Zagrebu … mislim da je tada održani gospodarski forum zaista potaknuo jačanje naših bilateralnih gospodarskih odnosa jer se dogodio porast trgovine. Ipak, sjećam se vaših riječi koje ste izrekli u Zagrebu da moramo doseći razinu od milijardu dolara”, rekla je Grabar-Kitarović. “Vjerujem da je to moguće”, naglasila je.
“Nadamo se i molimo se da će sve više turskih tvrtki ulagati u Hrvatsku i u tome ćemo im osigurati svu moguću potporu”, rekao je Erdogan.
Dvoje predsjednika razgovaralo je i o odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela, te o glasovanju u prosincu prošle godine u Općoj skupštini UN-a za rezoluciju kojom se osuđuje taj američki potez. Turska je bila jedan od najvećih zagovornika te rezolucije za koju je glasovalo više od 120 zemalja članica UN-a. Hrvatska nije bila među njima jer je ostala suzdržana, a od zemalja EU-a tako su glasale još i Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska, dok se Latvija nije pojavila. Ostale članice EU-a bile su za rezoluciju.
“Nadam se da će Hrvatska ponovno razmotriti pitanje Jeruzalema na konstruktivan način. Prolazimo kroz vrlo osjetljivo razdoblje i sve zemlje bi se trebale suzdržati od poteza koji bi mogli dodatno otežati rješavanje spora između Izraela i Palestinaca”, rekao je Erdogan.
Grabar-Kitarović je kazala da je Hrvatska jako zahvalna Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka, te za poštivanje sporazuma s EU-om koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko takozvane balkanske rute. “Još se uvijek sjećamo izbjegličke krize 2015. i 2016. kad su stotine tisuća ljudi prošle kroz Hrvatsku kako bi našle bolju budućnost u drugim zemljama EU-a”, rekla je hrvatska predsjednica.
“Dogovor koji su postigli EU i Turska 2016. godine i način na koji Turska poštuje taj dogovor omogućio nam je da možemo početi rješavati temeljne probleme a to su ratovi, nestabilnosti i nejednakosti, kako bi se osigurao bolji život svim migrantima”, dodala je.
Dvoje čelnika razgovaralo je i o stanju u Siriji, Iraku i drugim zemljama na Bliskom istoku, te su se složiliu da je “potrebno više solidarnosti”. “Solidarnost je jedno od temeljnih načela međunarodnih odnosa. Važno je da premostimo svoje razlike i neslaganja kako bismo postigli trajni mir i stabilnost”, rekla je Grabar-Kitarović.
Odgovarajući na pitanje turskih novinara o turskim pregovorima o članstvu u EU-u, hrvatska predsjednica je rekla da razumije frustriranost Turske. “Slučajno sam bila nazočna kad je Turska 2005. otvorila pregovore s EU-om, tada sam bila u hrvatskom izaslanstvu. Znam koliko proces pregovaranja može biti frustrirajući i kako često se osjećate kao da se prema vama ne ponašaju pošteno”, kazala je Grabar-Kitarović, ponovivši svoju podršku putu Turske prema EU-u.
“Mislim da je u interesu EU-a da zadrži Tursku na putu prema Europskoj uniji”, rekla je.
Turski predsjednik Erdogan se na kraju konferencije za novinare našalio rekavši da je hrvatska predsjednica rekla puno informacija, ali nije spomenula da je krajem 2017. Turska “značajno povećala uvoz iz Hrvatske” kad je hrvatski nogometni reprezentativac Domagoj Vida potpisao ugovor s turskim klubom Bešiktašem.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
