Grabar-Kitarović u UN-u govor počela riječima jednog djeteta: ‘Želimo budućnost u kojoj svi rade, sretni su i vole se’

Foto: fah

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović govorila je u srijedu pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda usredotočivši se na ciljeve održivog razvitka postavljene u agendi 2030-a usvojenoj prošle godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govor Općoj skupštini UN-a je započela riječima šestogodišnjeg Lovre koje je upisao u Knjigu ideja u uredu predsjednice – želimo budućnost u kojoj svi rade, sretni su i vole se.

“To je jednostavna, no i vrlo moćna želja koju svi svjetski vođe, ako žele promijeniti svijet, moraju poslušati. Te jednostavne istine među kojima su i pravo na sretan život i slobodu izbora ujedno su univerzalni pokretači za bolji život i cilj agende 2030-a”, istaknula je Grabar Kitarović. Dodala je da je cilj osnažiti mlade ljude i dati im prigodu da budu katalizatori promjene i napretka.

Govor je zaključila porukom djeci rekavši: Vaši su glasovi vodilja i obveza svih nas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Puno je posla pred nama, a moramo početi s vraćanjem povjerenja u vlade i međunarodne organizacije, prigrliti naše zajedničke vrijednosti sa snagom, hrabrošću i istinskim uvjerenjem, stavljajući toleranciju na sam početak svega”, rekla je hrvatska predsjednica.

Govoreći o migrantima rekla je kako se Hrvatska skrbi za ljude koji u njoj zatraže azil i čija djeca već uče hrvatski i kreću u škole.

“Ne smijemo djelovati samo kad nas dirnu slike sirijskih dječaka Aylana ili Omrana, pravih simbola svijeta koji je otišao u strahovito pogrešnom smjeru. Moramo okončati politiku dvostrukih standarda i licemjeran pristup tragediji koja se događa u ovom trenutku”, rekla je Grabar-Kitarović

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je taj pogrešan smjer dovodi do naraštaja mladih ljudi koji su razočarani i obeshrabreni, bježe od sukoba i nasilja te su lak plijen za sve vrste manipulacije, radikalizma i terorizma.

Grabar-Kitarović je posebno istaknula važnost rodne jednakosti napomenuvši kako Hrvatska ove godine predsjeda partnerstvom za jednake budućnosti čiji se sastanak održava u četvrtak u New Yorku.

Govorila je i o drugim izazovima s kojima se svijet suočava poput klimatskih promjena i nuklearnog oružja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknula je i kandidaturu Hrvatske za Vijeće za ljudska prava UN-a iduće godine.

Hrvatska 42. po ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja u području zdravlja

U istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu “The Lancet”, Hrvatska je po ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja kojima se želi potaknuti zdravlje ljudi rangirana na 42. mjestu globalne ljestvice, koja obuhvaća 188 država.

Više od 60 posto ocijenjenih nacija već je postiglo ciljeve smanjivanja smrtnosti majki i djece, pokazalo je to istraživanje, prvo takve vrste provedeno dosad. No, pokazalo je i da niti jedna zemlja dosad nije ostvarila svih devet grupa ciljeva u vezi zdravlja, među kojima su i iskorjenjivanje tuberkuloze i HIV-a te smanjivanje sklonosti djece pretilosti te općenito sklonosti nasilju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na vrhu ljestvice je Island, potom slijede Singapur i Švedska, zahvaljujući dobrim sanitarnim odredbama, kao i onima o zaštiti zdravlja te ostvarenom napretku u rješavanju problema ‘bogatog svijeta’, poput debljine, kroničnih bolesti, nasilja i povreda u cestovnim prometnim nesrećama.

Na dnu liste su Srednjoafrička Republika, Somalija i Južni Sudan.

Hrvatska bilježi visoke postotke ostvarenja postavljenih ciljeva u vezi zdravlja. Najlošije stoji kod ciljeva smanjivanja ovisnosti o cigaretama i osiguravanja univerzalnog pristupa brizi o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, koje uključuje obiteljsko planiranje i suvremenu kontracepciju.

Od zemalja iz susjedstva, bolje od Hrvatske rangirane su Slovenija, na 25. mjestu, Austrija na 31. mjestu i Mađarska na 36. mjestu.

UN-ovi ciljevi održivog razvoja kreću se u širokom rasponu od osiguravanja dostupnosti hrane i vode do rješavanja pitanja siromaštva i klimatskih promjena te poboljšanja zdravlja do 2030. godine.

“Ovo je početna točka za daljnja istraživanja o tome zašto zemlje imaju slabu ili dobru izvedbu”, kazao je Stephen Lim, profesor koji prati globalno zdravlje na Institutu za mjerenje zdravlja i evaluaciju na Sveučilištu u Washingtonu. Najavio je redovita godišnja istraživanja kako bi se osigurao napredak po pitanju zdravlja ljudi te prenošenje uspješnih primjera u postizanju zdravstvenih ciljeva na sve zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.