HAZU BiH Schmidtu i veleposlanicima: Zahtjev za izmjenama Izbornog zakona je općehrvatski problem i zahtjev

Predsjedništva HAZU-a BiH uputilo je visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu pismo s molbom da što prije zaustavi antidaytonsko i antiustavno djelovanje pojedinih lidera političkih stranaka, piše Večernji list BiH.

– Umjesto da stišavaju i smiruju strasti koje raspiruju mržnju, koriste huškačku, svađalačku retoriku i verbalno nasilje. Oni svojim neodgovornim izjavama dolijevaju ulje na vatru, potiču destruktivno, ratničko ponašanje, stvaraju ozračje nesigurnosti i zabrinutosti. Začuđuje činjenica da se ni nakon sedam godina, unatoč brojnim sastancima, dogovorima, ne provodi odluka Ustavnog suda o izmjenama Izbornog zakona pa očekujemo od Vas da se ova odluka konačno provede i Hrvati ostvare pravo birati svoje predstavnike u zakonodavnu i izvršnu vlast – navodi se u pismu.

– Hrvatima su ostala još samo dva mehanizma zaštite kolektivnih prava – izbor člana Predsjedništva i izbor zastupnika u Dom naroda – pa i to im pravo hoće oduzeti i prisvojiti. Zahtjev za izmjenama Izbornog zakona nije stav samo jedne hrvatske političke stranke ili njezina lidera, kako se često na tendenciozan način prikazuje, nego je to općehrvatski problem i zahtjev. Sve hrvatske političke stranke, kao i kulturne, obrazovne, znanstvene ustanove i istaknuti neovisni intelektualci, jasno i glasno očitovali su svoje mišljenje u svezi s tim.

Unitarizacija je protivna postojećem Ustavu, Daytonskim odredbama, referendumskom pitanju iz 1992.

Ne tražimo nikakvu privilegiju niti bilo što na štetu drugih naroda nego samo ona ljudska i kolektivna prava koja imaju i druga dva konstitutivna naroda. Ako su Hrvati malobrojniji, to ne znači da imaju i manje prava, da nisu dostojni europskih demokratskih standarda. Tzv. građanski ustroj BiH je maska za unitarizaciju, za institucionalnu prevlast i potpunu dominaciju brojnijeg naroda. Smatramo da taj koncept nije ostvariv, on je ahistorijski jer BiH tvore tri konstitutivna, suverena i ravnopravna naroda. BiH čine različitosti – jezične, kulturne, etničke, vjerske – koje su povijesne, ali su i njezina stvarnost. Različitosti nisu prepreka ostvarivanju suradnje, međusobnog uvažavanja i priznavanja oblikovanih pluralnih identiteta već problemi nastaju kad se razlike pokušavaju brisati, svoditi na jednu mjeru.

Unitarizacija je protivna postojećem Ustavu, Daytonskim odredbama, referendumskom pitanju iz 1992. kao i odlukama ZAVNOBiH iz 1943. U svim tim bitnim dokumentima kao stupovima definirana je i utemeljena BiH kao zajednica ravnopravnih konstitutivnih naroda. U BiH ne postoje politički Bosanci, Hercegovci jer po popisu su 97 posto Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a samo 2-3 posto građani. Apsolutiziranje i nametanje građanske opcije (koncepcije) dovelo je BiH na najniži stupanj međunacionalnih odnosa. Umjesto zbližavanja, suradnje, partnerstva, dobrosusjedstva stvara se udaljavanje, razdor, nepovjerenje, animozitet. Zaustavljeni su mnogi razvojni procesi, a građansko je postalo kamen spoticanja i razdora, zapravo gubljenje vremena u svađama. Pri tomu BiH se sve više udaljava od EU-a – naveli su iz HAZU-a BiH.

Uvjereni smo da ćete iskoristiti povijesnu priliku

– Uvjereni smo da ćete iskoristiti povijesnu priliku i vođeni europskim demokratskim standardima i praksom pojedinih složenih europskih država učiniti da i BiH postane uspješna, sigurna domovina njezinih ravnopravnih konstitutivnih naroda i građana. Na tom plemenitom putu – pravde, istine, ravnopravnosti naroda i slobode – želimo Vam mnogo uspjeha – poručili su hrvatski akademici u pismu visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, a koje je poslano i Johannu Sattleru, šefu Izaslanstva EU-a u BiH, Michaelu Murphyju, veleposlaniku SAD-a u BiH, Christine Toudic, veleposlanici Francuske u BiH, Marcu Di Ruzzi, veleposlaniku Italije u BiH, Margret Uebber, veleposlanici SR Njemačke u BiH i Julianu Reillyju, veleposlaniku Velike Britanije u BiH.