Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko na stajalištu je kako bi međunarodna zajednica trebala pojačati svoje angažiranje u toj zemlji, priopćeno je u četvrtak iz njegova ureda u Sarajevu (OHR).
Inzko je inicijativu o pojačanom angažmanu izložio u srijedu na Sveučilištu u Oxfordu gdje je sudjelovao na konferenciji posvećenoj budućnosti BiH, a definirao ju je kao “povratak proaktivnom pristupu”.
“Proaktivni angažman međunarodne zajednice i tijesna suradnja sa izabranim političarima doveli su do iznimnog napretka u prvih deset godina nakon Daytona”, kazao je Inzko ističući kako je sada prilika vratiti se upravo tom proaktivnom pristupu.
On je ovime aludirao na razdoblje u kojemu su njegovi prethodnici na dužnosti visokog predstavnika imali jasnu potporu najutjecajnijih zapadnih država za provedbu reformi, nametanje zakona, ali i smjenu izabranih dužnosnika.Takav pristup praktično je napušten već pokraj mandata Paddyja Ashdowna prije više od deset godina, a svi visoki predstavnici nakon njega praktično su tek promatrači zbivanja u BiH.
Međunarodna bi zajednica, kako je u Oxfordu kazao Inzko, sada “trebala biti spremna detaljnije definirati reforme koje su potrebne kako bi BiH krenula naprijed”.
Visoki predstavnik cijeni kako je u sadašnjem trenutku potrebno snažno poduprijeti pravosuđe u BiH kako bi se ono uhvatilo u koštac a rastućom korupcijom u toj zemlji, ali i “uklanjanjem ustavnih anomalija u izbornom sustavu”.
“Mi kao međunarodna zajednica ne bismo trebali imati dvostruke standarde: moramo snažnije inzistirati na tome da se europske vrijednosti koje smatramo ključnim za naša demokratska društva njeguju i u Bosni i Hercegovini”, kazao je Inzko.
Bih već devet godina nije u stanju provesti presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u slučaju “Sejdić-Finci”, kojom joj je naloženo uklanjanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu, a umjesto rasprave o tome fokus je sada na izmjenama izbornog zakona naloženim odlukama Ustavnog suda BiH iz 2016. godine koje su vezane za način izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Inzko je također sugerirao kako bi u BiH trebalo prestati s provedbom različitih izbornih ciklusa svake dvije godine, odnosno kako bi opće i lokalne izbore trebalo održavati istodobno svake četiri godine. Time bi se, smatra Inzko, pojačala izlaznost birača i osiguralo stabilnije stanje u zemlji.
Predložio je i “progresivniji pristup” u politici obrazovanja, čime bi se smanjile podjele unutar zajednica među budućim generacijama.
Entiteti u BiH, deset županija unutar Federacije BiH i distrikt Brčko, sukladno Daytonskom ustavu, imaju pravo formirati potpuno odvojene obrazovne sustave, što se u konačnici svodi na potenciranje etničkih kriterija i razdvanja učenika na nacionalnoj osnovi već od prvih razreda osnovne škole.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
