“Nastavljam se rješavati negativne energije u svom životu. Mislim da će 2022. biti nadogradnja u odnosu na 2021., ali još uvijek ne želim ništa raditi. Nastavit ću ‘ležati’. Uživam u ovom stanju.” Ovako pišu na društvenim mrežama mladi Kinezi koji njeguju pokret tang pinga – ležanja ravno. Pod svakodnevnim pritiskom tržišta rada i kineskog životnog stila, odlučili su stati neko vrijeme s radom i živjeti sporijim životnim tempom.
Kada je Jeff (nije njegovo pravo ime) prije nekoliko godina napustio svoj rodni grad Hangzhou radi visoko plaćenog posla kao programer aplikacija u Pekingu, poput mnogih mladih kineskih profesionalaca, posao je postao njegov život – piše bbc.
Ono malo slobodnog vremena koje je imao izvan posla, proveo je igrajući ono što opisuje kao “bezumne” računalne igrice. Nije razvio društveni krug u svom novom gradu i na kraju je odustao od pokušaja.
Tang ping
Ali s početkom pandemije, život kakav je poznavao, naglo je stao. Kao i mnoge druge radnike, Covid ga je natjerao da preispita svoje prioritete u životu.
Razgovarajući s prijateljima umjetnicima u svom rodnom gradu, pogodilo ga je kako, iako su imali malo novca, uvijek su imali nešto zanimljivo za reći o svom danu i onome što su radili – dok je on imao samo posao.
Kada je njegova tvrtka počela otpuštati osoblje zbog pandemije, bio je prisiljen raditi 60-70 sati tjedno. Napokon je puknuo i uzeo malo slobodnog vremena za putovanje.
Dok je boravio u Ho Chi Minh Cityju u Vijetnamu, oduševio se, vidjevši grupu staraca okupljenih u obližnjem baru kako se opuštaju, razgovaraju i satima gledaju nogomet.
Um mu se stalno vraćao na njih. Zašto on ne bi mogao biti poput njih – samo opušteno ležati?
I tako je učinio upravo to. Vratio se kući i dao otkaz. Jedan od mnogih kineskih državljana koji su ili dali otkaz, ili su smanjili svoju predanost poslu u posljednje dvije godine.
Ideja ‘ležati ravno’, ili tang ping na kineskom, znači odmor od nemilosrdnog rada. Pokret tang pinga je uzeo maha tijekom 2021. jer su mnogi smatrali da su pod sve većim pritiskom da rade još više i bolje od svojih vršnjaka.
Umoran od bespogovornog rada
Pozadina ovog trenda je sve manje tržište rada u Kini, što znači da su mladi Kinezi sada pod pritiskom da rade mnogo duže i izgaraju.
Ljudi se “osjećaju apatično. Osim što se moraju nositi s koronavirusom, osjećaju se iscrpljeno. Doslovno žele samo ležati uz knjigu ili sjesti i gledati TV, umjesto da zadrže zamah napornim radom”, kaže Kerry Allen, BBC-jev kineski medijski analitičar.
To znači da, iako pandemija COVID -19 možda jenjava, pokret tang pinga nije.
Na društvenim mrežama mladi Kinezi pišu kako se ne žele vratiti na način života prije pandemije te da su sada sigurni da žele živjeti sporijim tempom.
Nekadašnja kineska politika jednog djeteta postigla je da su mnogi mladi ljudi odrasli bez braće i sestara, pa je i fokus roditelja bio isključivo na njima, a pritisak da se probiju u obrazovnom i poslovnom svijetu, još veći.
Kinezi još uvijek žele njegovati tradicionalne vrijednosti – imati dom i djecu. Ipak, mnogi ljudi u svojim 20-im i 30-im godinama brinu da nikada neće moći postići ove stvari.
Godine 2019., tehnološki tajkun i osnivač Alibaba grupe Jack Ma kritiziran je zbog prihvaćanja kineske takozvane radne kulture 996 – gdje ljudi rade od 9:00 do 21:00, šest dana u tjednu.
Prošle godine, najviši sud i ministarstvo rada zemlje proglasili su te prakse nezakonitima. Ako je posao 996 još uvijek ono što je potrebno za profesionalni uspjeh, možda nije iznenađenje da se neki mladi ljudi potpuno odustaju.
Sve veći pritisak na mlade generacije
Demografski trendovi znače da će se društveni pritisci na mlade vjerojatno intenzivirati. Do 2035. OECD predviđa da će 20% kineskog stanovništva biti starije od 65 godina , što će povećati pritisak na mlade ljude da podrže starije generacije.
Jeff, koji nije želio biti identificiran, rekao je da je napuštanje života u Pekingu “tihi prosvjed protiv trenutačnih pravila. Ne prihvaćam stil života u kojem stalno morate naučiti više i raditi više.”
Bunt koji on izražava toliko je raširen da je predsjednik Xi Jinping za časopis Komunističke partije rekao: “Neophodno je stvoriti prilike da se više ljudi obogati, formirati razvojno okruženje u kojem svi sudjeluju, te izbjeći ‘involuciju’ i ‘ležanje'”, napisao je.
Ovaj jaz između starijih i mlađih generacija, između očekivanja i postignuća nije svojstven samo kineskoj mladeži. U SAD-u i Europi, ekonomisti govore o ‘velikoj ostavci’: milijuni radnika odlaze u mirovinu, daju otkaz ili odbijaju prihvatiti poslove koje smatraju besmislenim ili nenagrađivanim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
