U predizbornom govoru u Bužimu Željko Komšić, član predsjedništva Bosne i Hercegovine, cijeli je govor posvetio ratu. Ustvrdio je da politički rat i danas traje ništa manjeg intenziteta. Istaknuo je da “dušmanima nije dosta” što su Bošnjaci raspustili Armiju u ime mira. Poginule pripadnike Armije nazvao je šehidima, prenosi Dnevnik.ba.
Politički govor
Centralnoj svečanosti obilježavanja 30. godišnjice osnivanja 505. bužimske brigade prisustvovao je i Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
> Borjana Krišto kandidat HDZ-a za Predsjedništvo BiH, Čović neće biti ni na jednoj listi
“Nitko ovoj zemlji nije vjeran kao Krajišnici, a da im je država manje dala zauzvrat. Ta nesebičnost koju Krajišnici pokazuju je jedan fenomen, jedno čudo, bez obzira da li ovdje žive ili u nekom drugom dijelu svijeta i ne možete da se ne divite nečem takvom“, rekao je između ostalog Komšić.
Kandidatkinja za hrvatskog člana BiH predsjedništva
Kako smo pisali početkom srpnja ove godine, vodstvo HDZ-a BiH odlučilo je ponovno za hrvatskog člana BiH Predsjedništva kandidirati zamjenicu predsjednika stranke Borjanu Krišto, zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nakon što je od nove utrke za državni vrh odustao predsjednik stranke Dragan Čović.
Na sjednici užeg vodstva stranke Borjana Krišto je dobila većinsku potporu za ovu kandidaturu. Krišto je dugi niz godina u stranačkome vrhu, te je obnašala visoke dužnosti u Federaciji BiH. Ona je ranije bila kandidatkinja za hrvatskoga člana BiH Predsjedništvo.
Borjana Krišto bila je predsjednica Federacije BiH od 2007. do 2011. godine. Krišto je bila ministrica pravosuđa u Vladi Hercegbosanske županije od 1999 do 2000. kada je imenovana tajnicom županijske Vlade. Na tom položaju djelovala je do 2002. Ona je članica Predsjedništva HDZ BiH-a od 2001. godine.
Kako je Inzko promjenom zakonitosti matematike oduzeo mandat Krišto 2011.
Odlučeno je i da će nositelji lista u dva izborna područja za državni Parlament biti aktualna zastupnica u Zastupničkom domu Darijana Filipović te predsjednik Federacije BiH Marinko Čavar.
Podsjetimo, za istu dužnost, predstavnika Hrvata u BiH, natjecat će se i Željko Komšić, drugi predstavnik Bošnjaka, koji će po četvrti put pokušati iskoristiti rupu u Izbornom zakonu te na dužnost predviđenu za političko predstavljanje hrvatskog naroda pokušati oteti bošnjačkim glasovima. Na općim izborima 2010. Krišto je bila kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, iako je dobila najviše glasova Hrvata, izbore je izgubila putem izbornog inženjeringa od Željka Komšića, tada člana SDP-a BiH.
Tadašnja koalicija SDP-a BiH, SDA, NSRB-a i HSP-a BiH uspjela je uz pomoć visokog predstavnika Valentina Inzka koji je promjenom zakonitosti matematike stvorio parlamentarnu većinu, izabrao Vladu Federacije BiH te postavio Živka Budimira iz HSP-a BiH na mjesto predsjednika Federacije BiH.
Inzko je naime 2011. odredio da 5 od 17 hrvatskih izaslanika u Domu naroda čine jednu trećinu, koliko je minimalno i bilo potrebno za stvaranje Vlade FBiH. Inače, Dragan Čović je nedavno priznao da Hrvati ne mogu spriječiti Bošnjake da nametnu šest hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda, no ako se to dogodi onda BiH ulazi u još dublju krizu.
> Revizija otkrila: Željko Komšić je plaćao Dragu Pilsela kao ‘analitičara’ oko 1000 eura mjesečno
Podsjetimo i kako je Ured za reviziju institucija BiH lani objavio izvješće za 2020. godinu o državnome Predsjedništvu u kojem je iznio više zamjerki, naznačio kršenje internih propisa i zakona, a posebno upozorenje poslao je oko ničim opravdanog angažiranja “stručnjaka”. Tako je pod oznakom angažiranja “regionalnog političkog analitičara” angažirana jedna osoba u “uredu broj 3”, piše Večernji list BiH.
– Analizom troškova nastalih temeljem ugovora o djelu nismo se mogli uvjeriti kako su troškovi za ugovore o djelu u uredu broj 3 u ukupnom iznosu od 39.000 maraka opravdani. Naime, jedna osoba angažirana je putem ugovora o djelu tijekom cijele godine za mjesečnu naknadu u iznosu od 2000 maraka, a za poslove regionalnog političkog analitičara. Plaćanje se vršilo mjesečno u eurima putem inozemne doznake. Druga osoba je angažirana za mjesečnu naknadu od 1250 maraka, također cijelu godinu, a za poslove logistike u Uredu časnika za vezu – navodi se u revizijskom izvješću.
No, u tome dokumentu nije otkriveno tko je taj “analitičar”. Od izvora u reviziji doznaje se kako se radi o Dragi Pilselu, hrvatskom novinaru i publicistu. Njega je po istome izvoru angažirao Željko Komšić kako bi u Hrvatskoj pokušao “peglati” njegov imidž. I sam Pilsel odgovorio je navodeći kako je svojedobno bio angažiran, ne navodeći koliko je pritom dobivao novca, kao i za koje poslove.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
