Ljudi su kompleksna bića čiji je rast i razvoj uvelike determiniran njihovim genetskim materijalom. Svaki čovjek ima između 20 000 – 23 000 gena koji se nalaze unutar kromosoma. Greška na kromosomima uzrokuje fizičke i mentalne poremećaje. Jedan od najpoznatijih je Downov sindrom koji nastaje uslijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Downov sindrom pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života.
>Snažno svjedočanstvo Ivane Bobić Čuline, majke dječaka s Downovim sindromom, s Hoda za život u Zadru
U Europi je 2015. živjelo oko 419 000 ljudi s Down sindromom. Na 10 000 novorođenih javlja se prosječno 5.7 slučajeva Down sindroma. Taj je broj u kontinuiranom padu ne zbog iskorjenjivanja ovog sindroma, nego zbog prenatalne dijagnostike. Ona obuhvaća niz pretraga koje se obavljaju u trudnoći, a služe procjeni zdravstvenog stanja ploda. Koriste se najčešće za procjenu rizika od postojanja različitih kromosomskih i genetičkih abnormalnosti u ploda, a upravo zbog toga sa sobom nose i razna etička pitanja.
Mnogi roditelji kad saznaju za oštećenja ploda odluče pobaciti dijete. Takvu, moralno nedopustivu odluku, najčešće opravdavaju brigom o djetetu koje ne bi imalo mogućnosti živjeti “normalan” život.
Odličan primjer protivan takvoj tvrdnji dolazi iz Španjolske u kojoj je 45-godišnja Mar Galcerán koja ima Downov sindrom uspjela postati regionalna parlamentarka.
Mar Galcerán – regionalna zastupnica s Downovim sindromom
Galcerán se još kao 18- godišnja djevojka učlanila u konzervativnu Narodnu stranku (PP). Polako se uspinjala na stranačkoj ljestvici, suočavajući se s mnogim predrasudama i teškoćama. Ipak, njen višedesetljetni trud isplatio se te je na prošlogodišnjim regionalnim izborima u Valenciji postala parlamentarka.
>Postupak amniocenteze: Zastrašuje činjenica da neke zemlje žele biti Down free
Tim povodom Galcerán nije skrivala zadovoljstvo te je izjavila:
“Društvo počinje uviđati da ljudi s Downovim sindromom mogu mnogo doprinijeti. Ali to je jako dug put.”
Galcerán nije prva političarka s Downovim sindromom u Španjolskoj, ali je jedina koja je uspjela osvojiti mandat u regionalnom ili nacionalnom parlamentu.
Ovaj primjer pokazuje kako ljudi s Downovim sindromom, bez obzira na poteškoće, mogu biti vrlo uspješni i svojim radom pridonositi zajednici.
Iskorjenjivanje sindroma Down
Postotak živorođene djece s Downovim sindromom u Europi u stalnom je padu. U posljednjih 40 godina smanjen je za oko 50% . Rezultat je to napretka medicine u vidu prenatalne dijagnostike koja u ranoj fazi trudnoće može otkriti oštećenja ploda. Takvo otkriće često kod roditelja prouzrokuje tešku odluku o pobačaju djece s Downovim sindromom.
>Ljubav sve može: Otac s Downovim sindromom odgojio sina koji je postao stomatolog
To je samo dio mnogo šireg rastućeg trenda prekidanja trudnoća pobačajem. Trend je to koji se događa pod utjecajem radikalno lijevih, “progresivnih” stranaka i pokreta koje su se izborile za liberalne zakone u tom području. Također, na duhovnoj razini zavladao je individualizam koji na dijete s posebnim potrebama gleda kao na problem, a ne kao na vrijednost baš poput svakog drugog ljudskog života.
S praksom pobačaja djece s genetskim poremećajima najdalje su otišli na Islandu. Ondje se preko 80% trudnica podvrgava prenatalnoj dijagnostici, a ukoliko otkriju oštećenja ploda gotovo se sve odlučuju na prekid trudnoće. Inače, zakon na Islandu dopušta pobačaj i nakon 16. tjedna trudnoće ukoliko nerođeno dijete ima Downov ili neki sličan sindrom.
