Ministar BiH: odnosi s RH bez ozbiljnih izazova, imamo potporu Zagreba

Odnosi BiH i Hrvatske su jako dobri i potpuno neopterećeni bilo kakvim ozbiljnim izazovima te je vrijeme da ih stavimo u funkciju gospodarstva, izjavio je u srijedu u Zagrebu ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, istaknuvši da njegova zemlja uživa svekoliku potporu Zagreba, uz najavu potpisivanja sporazuma o europskom partnerstvu između dvije zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Odnosi BiH i Hrvatske su veoma, veoma dobri, politički odnosi su potpuno neopterećeni bilo kakvim ozbiljnim izazovima i nama je sada glavni zadatak da tako dobre odnose stavimo u funkciju još boljih ekonomskih odnosa”, izjavio je Crndak na susretu s novinarima.

Hrvatska je, pojasnio je Crndak, uz Srbiju najvažniji vanjskotrgovinski partner u regiji, poslije Italije i Njemačke, dodavši da je trgovinska razmjena s Hrvatskom i Srbijom podjednaka i ukupno iznosi oko pet milijardi maraka.

“To je jedan ozbiljan okvir i nadam se da ćemo tu stvari razvijati još dalje”, kazao je šef diplomacije BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potvrdio je da između dvije zemlje postoje bilateralna pitanja o kojima se razgovara, poput mogućeg nuklearnog odlagališta na Trgovinskoj gori, zagađenja zraka u Bosanskom brodu i o nekim graničnim prijelazima, ali da su se dvije strane dogovorile da se na tim pitanjima radi na “konstruktivan” način, “bez namjere da iz bilo kojeg od ovih pitanja netko izađe kao pobjednik, a netko kao gubitnik”.

“Hrvatska je naš susjed (…) i Hrvatska je put europskih integracija kojim i mi idemo prošla ne tako davno i mi očekujemo, a ja moram reći i imamo, jednu vrlo vidljivu i direktnu podršku, i u smislu iskustava i znanja, ali i političku”, rekao je Crndak.

Ukoliko u Hrvatskoj ne bude nekih proceduralnih prepreka zbog političke situacije, nastavio je ministar, “ovog ljeta očekujemo potpisivanje sporazuma o europskom partnerstvu između BiH i Hrvatske koji će dodati jedan novi okvir za suradnju i zapravo je institucionalizirati”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po njegovim riječima, on i hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač taj bi sporazum mogli potpisati krajem srpnja tijekom službenog posjeta Zagrebu.

Što s tiče odnosa između dvije zemlje, Crndak je kazao da Savjeta ministara BiH zagovara stajalište da je potrebno organizirati zajedničku sjednicu hrvatske vlade i Savjeta ministara BiH. Datum , kako je kazao, ne može precizirati jer Hrvatsku očekuju novi izbori, ali smatra da bi takva sjednica bila u obostranom interesu.

“Vjerujemo da će u njoj, kada je u pitanju suradnja između BiH i Hrvatske, biti puno suštine, a ne samo forma”, rekao je Crndak, zaželivši da kampanja u Hrvatskoj prođe na “miran i demokratski način”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osvrnuvši se na regionalnu suradnju kao jedan od glavnih prioriteta u vanjskoj politici BiH, Crndak je kazao da je uz “eurointegracije to za nas zapravo i možda najvažniji prioritet”.

“Bez dobrih odnosa u regiji mi ne možemo napraviti ništa značajno kada je u pitanju približavanje Europi (…) bez dobrih odnosa u regiji nema napretka ovdje ni za koga”, poručio je Crndak.

Smatra da prošlost i unutrašnja složenost BiH, ali i cijele regije, sve nas upućuje na vrlo intenzivnu suradnju.

“Samo ako među državama i narodima u regiji bude vladao mir i povjerenje, samo u takvim uvjetima mi možemo očekivati razvoj”, rekao je Crndak. S tim u svezi je pozdravio nedavni susret hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, kao “poticaja za konačnu stabilizaciju ne samo hrvatsko-srpskih odnosa nego i odnosa u cijeloj regiji”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crndak pojašnjava da iz kuta viđenja BiH “postoji trokut Srbija, Hrvatska, BiH koji mi smatramo ključem i stupom stabilnosti u cijeloj regiji”.

“Zato su za nas ti odnosi između Hrvatske i Srbije od prvorazrednog značaja”, kazao je ministar.

Govoreći o europskim integracijama BiH, Crndak je podsjetio da je 15. veljače podnesena aplikacija za članstvo i dodao da je provedeno oko 35 posto aktivnosti iz reformske agende usuglašene s Europskom komisijom (EK).

“Međutim, BiH je upravo sada, kada se čeka izjašnjavanje Vijeća za vanjske poslove EU-a u srpnju u prijelomnoj fazi”, rekao je Crndak. Po njegovim riječima, za nastavak europskog puta imaju potporu 78 posto građana, ali da je sada pitanje da li su sve ključne političke stranke u BiH i ključni politički čelnici zaista za Europu, ili ima onih koji oko toga nisu potpuno iskreni”.

“Ne želimo izgubiti još pola godine ili godinu dana, a to će nam se desiti ako u srpnju ne dobijemo pozitivan odgovor o prihvaćanju naše aplikacije i ako ne dobijemo upitnik, što je sljedeći korak”, upozorio je Crndak.

Ministar pojašnjava da je to njima vrlo važno jer u srpnju Slovačka, koja je prijatelj BiH u Uniji, preuzima polugodišnje predsjedanje i postoji velika želja Slovačke da u prvim danima predsjedanja napravi jedan prodor u europskim integracijama. No, dodaje, ni prijatelji nam ne mogu pomoći ako neke stvari ne učinimo sami i to je ključna stvara usvajanje tzv. okvira za adaptaciju, a radi se o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

“Unutar BiH se mora oko toga postići dogovor (…) i sada se mora pokazati jesmo li u stanju pronaći unutrašnji dogovor u BiH, da su svi, i Savjet ministar i generalna razina vlasti, ali isto tako i vlade Republike Srpske i Federacije BiH spremne da pronađu zajednički jezik i da hrabro naprave taj sljedeći korak prema EU”, rekao je Crndak,

Ako to uspije, BiH će u srpnju “imati dobre vijesti”, tj. biti će joj otvorena vrata za sljedeći cilj: službeno dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU do kraja 2017.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.