Mural posvećen Ratku Mladiću, generalu JNA, osuđenom za genocid i ratne zločine pred Haškim tribunalom pojavio se na zidu zgrade u širem centru Banjaluke.
Mural se nalazi u Gundulićevoj ulici, a uz iscrtani Mladićev lik ispisana je poruka “Ujedinjenje je počelo i to se više ne može zaustaviti”.
Zgrada na kojoj je oslikan mural udaljena je nekoliko stotina metara od zgrade Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
> Dodik želi ojačati ‘RS’: Najavljuje preuzimanje nadležnosti nad obranom i pravosuđem
Glasnogovornica Policijske uprave Banja Luka Danijela Mučibabić kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da policija o ovom muralu nema informacije.
“Koliko mi je poznato, nismo primili nikakve prijave. To je u nadležnosti komunalne policije”, kazala je Mučibabić. Mural u Banjaluci nije jedini u Bosni i Hercegovini koji je posvećen ratnom zločincu Ratku Mladiću.
Proteklih godina oslikavani su u nekoliko gradova bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska – Foči i Kalinoviku, na istoku, Gacku i Nevesinju, na jugu BiH, Gradiški na sjeverozapadu BiH.
U Kalinoviku, Nevesinju, Gradišci i Gacku murali i dalje nisu uklonjeni. Vlasti u tim lokalnim zajednicama ističu ili “kako nisu nadležni” za taj posao ili “čekaju nalog odozgo”.
Ratko Mladić osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona, zločina protiv čovječnosti, istrebljivanja i drugih ratnih zločina nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Osim za te zločine, Mladić je odgovoran i za zločine u Hrvatskoj tijekom 1991. godine s vrhuncem u Škabrnji.
Dodik upravo danas najavio jačanje “Republike Srpske”
Podsjetimo, upravo je danas srpski član predsjedništva BiH, Milorad Dodik, najavio jačanje entiteta “Republika Srpska” te izrazio namjeru da ona preuzme nadležnost nad obranom i pravosuđem.
“Republika Srpska će nakon procesa koji smo započeli postati mnogo jača. Mir i stabilnost su vrijednosti koje su za nas ključne u procesu vraćanja nadležnosti RS-u”, rekao je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Na pitanje do kada bi vlast u RS-u trebala donijeti nacrte zakona koji bi se odnosili na prijenos nadležnosti, Dodik je odgovorio kako očekuje da se nacrti pripreme do kraja ove godine. Prije svega, to se odnosi na zakon o obrani i zakon o pravosuđu, javlja Klix.ba.
Što je ‘Republika Srpska’?
Prema Daytonskom sporazumu „Republika srpska“ je, uz Federaciju Bosne i Hercegovine, jedan od dva entiteta na području Bosne i Hercegovine.
Kada je 1992. u Bosni i Hercegovini proveden referendum o njezinoj neovisnosti, srpsko ga je stanovništvo, na poziv svog političkog vodstva, bojkotiralo, te je nakon izglasavanja neovisnosti Bosne i Hercegovine, proglasilo takozvanu „Republiku Srpsku“.
Srpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu uključivala je stvaranje paradržavnih tvorevina na okupiranom teritoriju, koje su trebale postati samo sastavni dijelovi zamišljene „Velike Srbije“.
I dok su te tvorevine na teritoriju Hrvatske, oslobodilačkim akcijama te mirnom reintegracijom zauvijek nestale, takozvana „Republika Srpska“ u Bosni i Hercegovini, nad čijim je nesrpskim stanovništvom tijekom rata vršen genocid kakav u Europi nije zabilježen od kraja Drugog svjetskog rata, danas i dalje postoji, i to kao legalan entitet unutar Bosne i Hercegovine.
Po izjavama i djelovanju njegovih najviših dužnosnika, može se zaključiti kako se taj entitet sustavno odbija priznati dijelom Bosne i Hercegovine.
S vrhuncem u Srebrenici, tijekom rata na tom je prostoru sustavno vršeno etničko čišćenje nesrpskog stanovništva.
Tijekom velikosrpske agresije u Bosanskoj Posavini prognano je preko 100.000 Hrvata, a jedan broj njih je poginuo u vojnim napadima na naselja. Na osnovu progona ovolikog broja hrvatskih civila može se reći da je srpska država izvršila etničko čišćenje Hrvata. Većina stanovnika hrvatske nacionalnosti izbjegla je Hrvatsku. Mali broj povratnika su uglavnom starci, a njima su uvjeti za život posebno otežani.
O zločinu u mjestu Presnače u blizini Banja Luke već smo pisali ovdje. Dana 12. svibnja 1995. ondje su živi spaljeni župnik Filip Lukenda i časna sestra Cecilija Grgić.
Svake godine se na proslavama tzv. “Dana Republike Srpske”, na koje redovito dolazi srbijanski politički vrh, otvoreno iznose težnje odcjepljenja tog entiteta i pripojenja Srbiji, a reakcija na takve istupe gotovo da i nema.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
