Navršava se 25. obljetnica progona vojvođanskih Hrvata iz njihovih domova pod naletom Miloševićeve velikosrpske politike

Ovoga mjeseca navršava se 25. obljetnica progona vojvođanskih Hrvata iz njihovih domova pod naletom zločinačke velikosrpske politike Slobodana Miloševića.

U odnosu na 1990. dvostruko ih je manje, protjerano ih je 40.000, a preostali (57.900 prema zadnjem popisu iz 2011.) su diskriminirani i njihova prava kao nacionalne manjine se ne poštuju.

Ukinuto je emitiranje radijskog i televizijskog programa na hrvatskom jeziku, ne financira se tiskanje udžbenika i obrazovanje na hrvatskom jeziku, a Hrvati su često i mete krađa, razbojstava i fizičkih napada za koje se počinitelji rijetko pronalaze. Napadaju se čak i katolički svećenici te oskvrnjuju katoličke crkve.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na sve to upozorila je više puta Europsku komisiju te ih pozvala da zaštite prava hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini.

Tražila je, i u svojim nastojanjima kaže neće odustati, da Srbija osigura Hrvatima sva prava utvrđena međudržavnim sporazumom jer u suprotnom neće moći nastaviti svoj europski put.

Petir traži i da hrvatska Vlada počne brinuti o Hrvatima izvan Domovine pa tako i o Vojvođanskim Hrvatima i zaštiti njihove interese te im omogući ostvarivanje prava na hrvatsko državljanstvo.

Razočarenje vojvođanskih Hrvata zbog oslobađajuće presude Šešelju: Zadovoljština za žrtve je izostala

Podsjetimo, Vojvođanske Hrvate teško je razočarala oslobađajuća presudom Haškog tribunala čelniku srpskih radikala Vojislavu Šešelju.

„Iznenađeni smo neugodno oslobađajućom presudom. Bilo je za vjerovati da će djelovanje i postupci Vojislava Šešelja biti prepoznati kao oni koji su stvarali ili bili u funkciji nastanka zločina. Hrvati u Vojvodini su i žalosni jer je izostalo kažnjavanje za zločine nad njima iz 90-ih godina. Zadovoljština za žrtve je izostala. No, pitanje je hoće li je sada ikada i biti…“, naveo je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.

Razočaranje nisu krili ni srijemski Hrvati koji su bili najteže pogođeni djelovanjem lidera radikala i njegovih pristaša. Procjenjuje se da njih oko 30.000 moralo napustiti svoje domove zbog ubojstava, incidenata, prijetnji i opće nesigurnosti.

„Znamo kroz što smo sve prolazili i zato nam jako teško pada odluka o oslobađanju Šešelja od odgovornosti za događaje u Vojvodini. Ispada da smo sami sebi bacali bombe i prijetili“, navodi među ostalim Ivan Gregurić, jedan od mještana hrvatske nacionalnosti u mjestu Stari Slankamen.

„No bilo kako bilo, prošlo je dosta vremena. Strasti su se smirile i nastavljamo svoje živote u suživotu s ljudima koji su došli tijekom devedesetih u naše mjesto. Opterećeni svakodnevnim problemima i nemamo vremena za slavlje ili čak tugovanje zbog ovih događaja. Za ono što se nam se dogodilo mi smo ožalili. Ostaje samo da se sjećamo tih vremena“, dodaje on.

Hrvati u Vojvodini očekivali priznanje da je i u Srbiji bilo ratnih zločina

Žigmanov je uoči izricanja presude izjavio da “Hrvati u Vojvodini očekuju priznanje da je i na teritoriju Srbije bilo ratnih zločina, da su oni bili žrtve toga“.

„To je tema o kojoj se u Srbiji nerado govori, koja se prešućuje. A presudom bi se moglo potvrditi da je žrtava bilo i na teritoriju Srbije, to jest Vojvodine, gdje navodno rata nije bilo, i gdje Hrvati ni na koji način nisu svoju lojalnost ni jednim činom doveli u pitanje. A prema podacima izbjegličkih udruga iz Vojvodine, 25 Hrvata je ubijeno na teritoriju Srijema i južne Bačke, a više od 30.000 je protjerano, odnosno napustilo svoje domove od 1991-1996. To se sve ne može pripisati samo Šešelju. Jer, iskazi žrtava kazuju da su, osim djelovanja paravojnih postrojbi, i vojska i MUP vršili etnički motivirana nasilja”, rekao je Žigmanov.

Vodstvo vojvođanskih Hrvata svake godine je 6. svibnja javnost podsjećalo ne obljetnicu početka progona srijemskih Hrvata. Toga dana prije 23 godine u srijemskom selu Hrtkovci održan je miting na kojemu su pročitana imena 17 mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti, a 20 obitelji hrvatske nacionalnosti nasilno je izbačeno iz svojih domova.

„Taj se događaj uzima kao početak progona nesrpskog stanovništva i ostalih neistomišljenika iz Srijema, a poznato je kako su upravo srijemski Hrvati bili pod najžešćim udarom“, navodi svake godine DSHV.

Vojislav Šešelj oslobođen je međutim takvih optužbi. U presudi se navodi kako su suci utvrdili da je „Šešelj u nekim svojim govorima pozivao na progon nesrba, kao u vojvođanskom selu Hrtkovci u svibnju 1992.“, no Vijeće je zaključilo da “tužiteljstvo nije dokazalo da je taj govor doveo do odlaska Hrvata i kampanje progona”. Po presudi, nije dokazano da je Šešelj “govorom mržnje” počinio zločine u Vukovaru i Hrtkovcima, niti da ih je poticao i pomagao na drugim lokacijama u Hrvatskoj i BiH.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr
Photo: snimka zaslona