Negativan utjecaj na mlade: Društvene mreže povećavaju rizik za samoubojstvo

Foto: Gettyimages

Tehnologija zauzima sve više mjesta u životu djece, pa i u njihovu školskom okruženju. Koristi im za međusobnu komunikaciju, razmjenu edukacijskih i zabavnih sadržaja te za razbibrigu. No, s razvojem tehnologije postali smo svjesni i određenih rizika za djecu te je važno o njima razgovarati, kako bismo ih zaštitili.

Istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabrog telefona iz 2017. godine pokazuju da već djeca predškolske dobi provode više od dva i pol sata pred ekranima, gledajući razne zabavne sadržaje. Što su naši školarci stariji, to ih više sadržaja veže za ekran. Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba iz 2019. godine, svaki treći adolescent društvenim se mrežama koristi od 3 do 5 sati dnevno, a svaki peti adolescent više od 5 sati dnevno. Mladi ispred ekrana najviše vremena provode dopisujući se s drugima, prateći objave i sadržaje na raznim društvenim mrežama, slušajući glazbu. Među omiljenim su im mrežama Instagram, Snapchat i YouTube.

Gotovo svaki četvrti adolescent otvorio je prvi profil na društvenoj mreži s 12 godina, a oko 30 % adolescenata otvorilo je prvi profil na društvenoj mreži s 10 ili manje godina. Iako je za otvaranje profila na većini društvenih mreža dobno ograničenje 13 godina, svakim danom viđamo da se granice pomiču prema dolje.

Bivši zaposlenici Facebooka i drugih kompanija priznali su kako su društvene mreže namjerno napravljene kako bi izazvale ovisnost (pogotovo se to odnosi na opciju konstantnog ‘skrolanja’), a možemo pročitati i zabrinjavajuće informacije o djeci koja su se navukla na Fortnite, navodi The Telegraph.

Nasilje na internetu

Okolina uglavnom vrlo brzo reagira na fizičku ozljedu, odnosno vidljive tragove nasilja, no nerijetko se propušta djelovati u slučajevima elektroničkog nasilja.

Takvu vrstu nasilja karakteriziraju oblici poput širenja lažnih (i istinitih) informacija, vrijeđanja, omalovažavanja, ignoriranja, izoliranja.

Žrtve obično odgađaju povjeravanje, jer su uvjerene da se ništa ne može napraviti i da ne postoji način da se nasilje zaustavi. Anonimnost počinitelja, neograničena publika, manjak nadzora, nesigurnost žrtve i smanjen osjećaj odgovornosti počinitelja doprinose osjećaju bespomoćnosti i beznađa djece žrtava.

Veza društvenih mreža i rizika za suicid

Tinejdžerice koje provode najviše vremena na društvenim mrežama imaju i prosječno najveći dugoročni rizik za suicid, objavili su američki znanstvenici s Brigham Young University. Njihovi nalazi su rezultat 10-godišnjeg praćenja oko 500 ispitanika.

Najveći rizik za suicid u ranoj odrasloj dobi je zabilježen u skupini djevojaka koje su u dobi od 13 godina na društvenim mrežama provodile najmanje 2-3 sata dnevno, a s godinama i više. Kod mladića ovakvo povećanje rizika nije uočeno, prenosi pliva.zdravlje.

“Za razliku od nas odraslih, koji smo na drugom kraju i često prekritični, djeca bez zadrške stupaju u interakcije, održavaju društvene odnose, upoznaju druge i sl. Primjerice, 35 % mladih otišlo je na susret s osobom koju su upoznali na internetu, svaki drugi adolescent primio je poruke seksualno izazovnog sadržaja, što su vrlo ozbiljni podatci. Ovo su samo neki od podataka koji pokazuju da su djeca sve više u potencijalnom riziku, da sve više borave na online igralištima, a pravila uče međusobno, od nekih drugih iza ekrana. Budući da razvoj tehnologije galopira i odrasli ne mogu pratiti brzinu i držati korak s tehnološkim dostignućima, nerijetko se događa da sve vezano uz boravak na društvenim mrežama, aplikacijama i raznim drugim platformama prepuštaju u ruke djeci i mladima.”, upozorila je Ana Raguž psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr