Nismo jedini: Korejska brodogradilišta nagomilala 42 milijarde dolara gubitaka, Daewo pred stečajem a uprava pred sudom

“Bankrot na vidiku za južnokorejska brodogradilišta”, glasio je naslov CNN-ove reportaže u svibnju 2016. Brodogradnja se borila s ogromnim dugovima zbog toksične kombinacije smanjenja narudžbi, porasta cijene materijala i energije, i viškom brodova na tržištu.

Otvoreno: ‘Uljanik košta kao Pelješki most s PDV-om’

Izgleda da bi se mračni scenarij mogao ostvariti, prema članku “Fairplay magazinea“, stručnog časopisa specijaliziranog za brodarsku industriju koji izlazi još od 1883., od petka, 25. listopada, za bar jednog od trojke, onog namjanjeg – Daewoo. Koreja više nije posve konkurentna Kini u segmentu brodogradnje, i Vlada inzistira na tome da se broj škverova  smanji. Daewoo je već prije ove godine otpustio preko 1.000 radnika i prodao udjele u poslovima koji nisu striktno vezani za “core bussiness”, brodogradnju, pa iako su lani zabilježili prvi operativni profit u sedam godina, Vlada je realistična oko budućnosti i inzistira na spajanju kako bi se rezali troškovi: Čak i korejski domaći prijevoznici sve češće naručuju brodove u Kini.

Uhićenja čelnika kao preduvjet za spas

Daewoo je izbjegao bankrot samo zahvaljujući “bailoutu” vlade, ali tamo se, za razliku od Hrvatske, novac propalim škverovima ne dijeli u beskraj, i nešto se mora poduzeti, ili ugasiti proizvodnju ili se spojiti s nekim uspješnim. Usto, prethodni čelnici Daewooa su završili u zatvoru – Nam Sang-tae i Ko Jae-ho su uhićeni prošle, 2017., kad je Daewoo za dlaku izbjegao stečaj samo zahvaljujući velikim pozajmicama od Korejske banke za razvoj (KDB) i Izvozno-uvozne banke Koreje.

Horvat: ‘Modelu državnog saniranja brodogradilišta došao je kraj’

No svi su škverovi u problemima. “Velika trojka” – Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering, Hyundai Heavy Industries i Samsung Heavy Industries – nagomilali su u šest kriznih godina 42.1 milijardi duga, prema lokalnim medijima. Gubici sve tri tvrtke zajedno bili su 2015. godine 6 milijardi dolara, prema njihovim vlastitim izvješćima. Spram toga čak i gubici Uljanika ne djeluju tako strašno – no valja primijetiti da je snaga južnokorejske privrede neusporediva sa snagom hrvatske, a kapaciteti tamošnjih korporacija neusporedivi s onim hrvatskih.

Hrvatski laburisti: Brodogradnja desetljećima služi kao bankomat raznim vladama

Jesu li privremeni problemi ili poboljšanje?

Sudbina svih škverova ni tamo nije ista. Prošle godine je Hyundai zabilježio gubitak od 84 milijuna dolara dok su 2016. imali skromnu dobit od oko 15 milijuna dolara, dok je pak  Daewo lani malo odahnuo: 2017. je bila prva godina u kojoj su zabilježili skromni profit, nakon čak 6 uzastopnih godina u gubicima. Kako to da su tako dugo radili s gubicima, kad ti škverovi imaju pristup jefitnijem čeliku od naših, kad je učinkovitost višestruko veća (Hyundai shipyard zapošljava ljudi otprilike kao svi naši škverovi zajedno – ali godišnje porine desetak puta više brodova od svih naših škverova zajedno!), kad u Koreji brodogradnja stvarno jest strateška djelatnost – Koreanci imaju nevjerojatnu vertikalnu integraciju, i o brodogradnji ovisi i velik dio drugih industrija koje proizvode čelik koji se ugrađuje u brodove, elektroniku, i sve ostalo?

Marcel Holjevac: Uljanik je hrvatski Titanik – trebamo li svi potonuti s tvrtkom koja mjesečno po zaposlenom gubi 18.000 kuna?

Južnokorejska brodogradnja je pod strahovitim pritiskom jer je prekapacitirana. Danas narudžbe u svijetu i dalje nisu ni polovica pretkriznih, u tonama brodovlja, a dodatni udarac škverovima su zadali skupi energetski offshore projekti. U Koreji se tješe time da je porast troškova i pad narudžbi uglavnom privremene prirode; no porast cijena čelika, i to znatan, im baš ne ide na ruku, iako je čelik u Koreji i dalje osjetno jeftiniji nego igdje u Europi. No, Hyundai brodogradilište je u drugom kvartalu ove godine zabilježilo gubitak od 206 milijuna dolara, a lani su u tom periodu imali dobit od 182 milijuna dolara. Usto, prodaja je pala za 26%. Hyundai inače sam porine godišnje stotinjak brodova, naspram dva do tri koliko porine Uljanik s tek dva i pol puta manje radnika, a i ostala dva velika korejska škvera ne zaostaju puno za tim.

Visoke cijene materijala, tanke knjige narudžbi

Samsung i Daewoo brodogradilišta su također ponovo ove 2018. godine zabilježila gubitke, samsung od oko 1,6 milijardi dolara u tom tromjesečju. U Hyundaiju kažu, “Industrija se još uvijek oporavlja od krize ali skupljamo nove narudžbe i cijene brodova rastu. Ali teškoće ostaju u vidu visokih cijena materijala i tanke knjige narudžbi”.

Marcel Holjevac: Ne spašavajte radna mjesta, spašavajte kapital – ili, zašto vam je špekulant zemljištem prijatelj a radnik u škveru neprijatelj

Hyundai Heavy je ove godine osigurao 7,9 milijardi dolara vrijedne narudžbe za 92 broda, za sad. Za cijelu godinu očekuju da će to porasti na 12,8 milijardi s lanjskih 10,5 milijardi, zahvaljujući povećanim narudžbama za tankere i kontejnerske brodove, Treće po veličini brodogradilište u Koreji, Samsung Heavy Industries je osiguralo narudžbe od 2,9 milijardi dolara za 29 brodova, za sad.

Hyundai Heavy Industries za loše rezutate krivi pored trenutne visoke cijene čelika, i otpremnine koje su morali dati 700 otpuštenih radnika ove godine (nekoliko je tisuća dobilo otkaze proteklih godina); Također je problem što više nema narudžbi za velike offshore platforme, na čem se odlično zarađivalo. Tu su i provizije za gubitaške projekte. No, Hwang Eo-yeon, analitičar Shinhan Investmenta, u izvješću navodi kako “gubici nisu zabrinjavajući” jer, kad se izuzmu jednokratni negativni faktori, brodogradilište radi s operativnim profitom, doduše minimalnim.

Strateška industrija

No to je i dalje problem, jer brodograđevni sektor nosi 6,5% korejskog BDP-a. Brodogradnja je tradicionalno izvor nacionalnog ponosa u ekonomiji, i imala je ključnu ulogu u industrijalizaciji zemlje osamdesetih godina prošlog stoljeća. Trenutno brodograđevna industrija, računajući vezane industrije, kreira oko 200.000 poslova.

“Rast duga korejskih brodograditelja nije specifičan problem Koreje već se brodogradnja svugdje u svijetu sreće s problemima. To je simptomatično za nisu razinu globalne trgovine kakva je sad, a Koreja je jako izložena međunarodnoj trgovini”, kaže Trinh Nguyen, iz investicijske banke Natixis.

No za Koreju dolaze i gore stvari. Svjesni su da će morati biti učinkovitiji ako se misle oduprijeti konkurenciji iz Indije i Vijetnama koja se razvija, a problem su i trgovinski ratovi koje je pokrenuo Donald Trump i koji će svakako pogoditi Koreju. “Nije vjerojatno da će se ekonomija i uvjeti poslovanja poboljšati u dogledno vrijeme”, rekao je ministar ekonomije Kim na sastanku vlade. “Trebamo preventivne mjere da oživimo ekonomiju i stvorimo poslove”.

Ono što je zabrinjavajuće je – ako je Koreji, koja je tehnološki, organizacijski, financijski i poslovno toliko daleko ispred Hrvatske, koja ima pristup jefitnijem čeliku i energiji, spram čijih brodogradilišta hrvatska izgledaju kao seoski šloseraji, čija je radna snaga kudikamo učinkovitija, tako teško proizvesti brod uz dobitak, koliko je realno očekivati opstanak brodogradnje u Hrvatskoj?

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr