Barack Obama u utorak je u svom oproštajnom predsjedničkom govoru pozvao Amerikance da se zauzmu za američke vrijednosti i odbace diskriminaciju dok zemlju preuzima njegov nasljednik, republikanac Donald Trump.
Na početku govora svoj politički slogan iz prve kampanje “Yes we can” (Da, mi to možemo) parafrazirao je u “Yes we did” (Da, uspjeli smo).
Prisjetio se uspjeha iz svoja dva mandata, od ekonomskih postignuća, zdravstvene reforme, legalizacije istospolnih brakova, uspostavu diplomatskih odnosa s Kubom i mirovnog sporazuma s Iranom.
“Još četiri godine!”, odgovorila mu je jednoglasno prepuna dvorana.
Obama nije izravno kritizirao svoga nasljednika Donalda Trumpa, koji je najavio da će poništiti mnoge njegove odluke, ali je osudio podjele u američkom društvu i politici.
Svoje pristaše pozvao je da se bore za demokraciju.
“Uza sve razlike, u ovome smo zajedno”, rekao je i upozorio da strančarenje, rasizam i nejednakost prijete demokraciji. “Uspinjemo se i padamo zajedno”.
“Svi mi, neovisno iz koje smo stranke, moramo se prihvatiti zadaće reizgradnje naših demokratskih institucija”, rekao je Obama naglasivši kako je to generacijski izazov.
Sjedinjene Države i dalje imaju veliki potencijal, kazao je, “ali taj potencijal možemo realizirati jedino ako naša demokracija djeluje, jedno ako naša politika bolje reflektira poštenje naših ljudi”.
Obama, prvi afroamerički predsjednik, rekao je i da njegov izbor nije porazio rasizam u SAD-u, kao što su se mnogi nadali. “Srca se moraju promijeniti”, naglasio je.
U emocionalnom govoru u kojem je zahvalio svojoj obitelji i proglasio svoje vrijeme dok je bio predsjednik SAD-a kao najveću čast u svom životu, Obama je apelirao na okupljene da prihvate njegovu viziju napretka te istovremeno odbace neke od politika koje je Trump promovirao tijekom predsjedničke kampanje za Bijelu kuću.
“Jednako kao što kao građani moramo ostati na oprezu od vanjske agresije, tako se moramo čuvati od slabljenja vrijednosti koje čine ono što jesmo”, rekao je Obama pred mnoštvom od oko 18.000 ljudi u svom rodnom gradu Chicagu, gdje je proslavio svoju povijesnu izbornu pobjedu 2008. kao prvi afroamerički predsjednik SAD-a.
Trump, koji će preuzeti ured 20. siječnja, predložio je, između ostalog, da SAD ograniči ulazak muslimanima u zemlju, gradnju zida na granici s Meksikom te ukidanje Obaminog zakona o zdravstvenoj reformi.
Obama se jasno usprotivio takvim stajalištima tijekom vatrenih govora u sklopu predsjedničke kampanje u kojoj je podržavao demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, no nakon završetka izbora postigao je pomirljiviji ton s Trumpom. U svom oproštajnom govoru dao je do znanja da se njegova stajališta nisu promijenila.
“Odbijam diskriminaciju protiv američkih muslimana”, rekao je, što je popraćeno pljeskom publike.
“Ako netko može iznijeti plan koji je bolji od poboljšanja koja smo napravili za naš sustav zdravstvene zaštite, a koji pokriva što više ljudi po što manjim troškovima, javno ću to poduprijeti”, rekao je. Trump je, naime, apelirao na Kongres u kojem većinu ima Republikanska stranka, da ukine zakon.
Ispravljanje povijesnih nepravdi – rasnih podjela bio je nemoguć cilj
Obama je u svom govoru priznao da je ispravljanje povijesnih nepravdi – rasnih podjela bio nemoguć cilj.
“Nakon mojeg izbora, bilo je priče o post-rasnoj Americi. Takva vizija, koliko god bila dobronamjerna, nikada nije bila realna. Rasa je i dalje ostala moćno sredstvo podjele u našem društvu”, ustvrdio je.
Obama je naglasio da želi Trumpu dati jednak prostor koji je njemu dao prethodnik, republikanski predsjednik George W. Bush tako što se nakon napuštanja ureda nije eksponirao u javnosti.
Obaminom govoru prisustvovali su prva dama Michelle Obama, potpredsjednik Joe Biden, njegova žena Jill Biden te mnogi od sadašnjeg i bivšeg osoblja Bijele kuće te onih koji su sudjelovali u kampanji.
Emotivan kraj
Govor u Chicagu Obama je zaključio obraćajući se obitelji i prijateljima.
Sa suzom u oku poručio je supruzi Michelle da mu je najbolja prijateljica. “Michelle LaVaughn Robinson, djevojko s južne strane, posljednjih 25 godina nisi mi samo bila supruga i majka moje djece nego i najbolja prijateljica”.
“Preuzela si ulogu koju nisi tražila i prisvojila je srčano, otmjeno, sa stilom i humorom. Učinila si me ponosnim, učinila si ovu naciju ponosnom”, rekao je Obama uz burno odobravanje u dvorani.
Pošto je odao priznanje svojim kćerima, 18-godišnjoj Maliji i 15-godišnjoj Sashi, koja nije bila u Chicagu jer se pripremala za školski ispit, Obama se okrenuo svom potpredsjedniku.
“Ti si bio moja prva odluka, i najbolja odluka”, rekao je gledajući Joea Bidena. “Ne samo što sam u tebi dobio odličnog potpredsjednika, nego sam usput stekao i brata”.
Chicago
Obama je za oproštajni govor izabrao Chicago, grad u kojem je počeo njegov meteorski politički uspon do Bijele kuće.
Treći najveći američki grad važan je i za njegove ‘umirovljeničke’ dane, bit će dom njegove predsjedničke knjižnice i zaklade.
Obama je počeo svoju političku karijeru u Vjetrovitom Gradu, radeći prvo kao organizator zajednice u siromašnim crnačkim četvrtima, zatim kao zastupnik u parlamentu Illionisa i naposlijetku kao američki senator iz te države.
Suprugu Michelle također je upoznao u Chicagu 1988., vjenčali su se 1992. u tamošnjoj crkvi Presvetog Trojstva. Obje njihove kćeri rođene su u Chicagu.
Obitelj Obama živjela je u bogatoj čikaškoj enklavi u južnom dijelu grada, pokraj sveučilišta na kojem je budući predsjednik predavao pravo. Njegova predsjednička knjižnica bit će u blizini.
‘Hodočašće’ u Chicago bio je njegov posljednji, 445. let zrakoplovm Air Force One. Njegovih 18.000 pristaša prkosilo je iznimnoj hladnoći čekajući u redovima za ulaznice. I nije ih razočarao.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
