Godinu dana nakon super tajfuna Haijana koji je posijao smrt i iza sebe ostavio ruševine na Filipinima, napori oko obnove polako se počinju isplaćivati iako milijun preživjelih još uvijek nema ni krov nad glavom niti sredstva za preživljavanje.
U katastrofi koja se dogodila 8. studenoga 2013. poginulo je više od 7350 osoba. Nastao na Tihom oceanu, Haijan je poharao otočje u središnjem dijelu filipinskog arhipelaga s najjačim vjetrom ikada zabilježenim na Zemlji i divovskim valovima koji su udarali u obalu.
Oko 14 milijuna osoba ili 15 posto nacionalnog stanovništva živi u nastradaloj zoni, području poljoprivrednog uzgoja i ribarstva koje je već bilo među najsiromašnijima u zemlji.
U puno pogleda obnova je napravila divovske korake.
Teško pogođeni veliki lučki grad u regiji Tacloban danas sliči na bilo koju filipinsku aglomeraciju s prometnim gužvama, tržnicama, prepunim trgovačkim centrima i redovima na ulazu u fast-food restorane.
Na selu, zelena rižina polja svjedoče o intenzivnoj sjetvi koja je omogućila milijunima osoba da prežive, dok su nevladine i međunarodne organizacije financirale tisuće novih stanova.
“Otpornost Filipinaca je zadivljujuća, oni su kao feniks”, tvrdi Camelia Marinescu, lokalna dužnosnica Međunarodne zaklade društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
“Da se to desilo u drugim zemljama u regiji, oporavak sigurno ne bi bio tako brz”, dodaje Peter Agnew, visoki dužnosnik UN-a za hranu i poljoprivredu.
Vlada želi prije polovice 2016. preseliti milijun osoba koje žive na obalama Tihog ocena, izloženim prirodnim katastrofama.
Prosječan prihod po kućanstvu u tom području bio je 25 posto niži od nacionalnog prosjeka prije tajfuna, prema vladinim brojkama.
“Nema nikakve sumnje da su siromašni još siromašniji nego prije tajfuna”, tvrdi direktor udruge Save the Children za Filipine Ned Olney.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
