Od tužitelja MICT-a u Grabovici zatražena pomoć u rasvjetljivanju zločina

Tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), koji će naslijediti Haaški sud i Sud za ratne zločine u Ruandi, Hassan Babacar Jallow odao je u četvrtak u Grabovici kod Mostara počast hrvatskim žrtvama koje su pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH 1993.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstavnici žrtava zatražili su pomoć pri procesuiranju počinitelja i nalogodavaca te su tužitelju uručili nove dokumente kojima se po njihovim tvrdnjama dokazuje odgovornost nekadašnjeg načelnika glavnog stožera Armije BiH, generala Sefera Halilovića.

Tužitelj Jallow, čiji će ured nastaviti raditi nakon zatvaranja tužiteljstva u sklopu dva suda za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, položio je vijenac ispred spomen obilježja pobijenim Grabovčanima, među kojima su bili starci od skoro 90 godina do devetogodišnje Mladenke Zadro te je razgovarao s predstavnicima Udruge hrvatskih žrtava Grabovica 93. On je istaknuo kako se mora utvrditi istina i procesuirati zločini kako se ne bi ponovili. Pri tome se osvrnuo i na zahtjev udruge hrvatskih stradalnika iz Grabovice za preispitivanje odgovornosti generala Sefera Halilovića koji je pravomoćno oslobođen odgovornosti za zločine pred Haaškim tribunalom.

‘Tužiteljstvo može jako malo učiniti’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Primio sam dokument. Ali, znate kada je netko u pravnome sustavu bio procesuiran i oslobođen da tužiteljstvo jako malo nakon toga može učiniti. Naročito nakon što prođe jako puno vremena. Ali postoji obveza na međunarodnoj i domaćoj razini da svi oni koji su počinili zločine budu privedeni pravdi. To je možda spor proces i za to treba vremena”, rekao je tužitelj Jallow.

Predsjednik udruge Josip Drežnjak uručio je tužitelju Jallowu ratni dokument Armije BiH koji je potpisao general Sefer Halilović o napadima na području doline Neretve.

Pri tome je na upit tužitelja Jallowa objasnio kako taj dokument nije dostavljen haaškim tribunalu jer ga nisu imali u vrijeme dok je trajao proces protiv Halilovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rekao je i da se za tijelima 17 hrvatskih žrtava još uvijek traga, te da nijedno od 33 tijela ubijenih Hrvata iz Grabovice nije bilo kompletno.

Tužitelj Jallow se tijekom dana u mjestu Bradini iznad Konjica poklonio srpskim žrtvama iz rata u BiH koje su pobili pripadnici bošnjačkih snaga, a dan prije je boravio u Srebrenici gdje su srpske snage počinile genocid nad Bošnjacima.

Zločin u Grabovici

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vojnici Armije BiH ušli su u Grabovicu, 9. svibnja 1993. kada su u ovom selu i u ostalim naseljima s obje strane Neretve živjeli isključivo Hrvati katolici. Tijekom ljeta ubili su jednoga čovjeka na Ćopima, susjednom selu niz Neretvu, a onda 9. rujna 1993. ubili su 27 uglavnom starijih osoba i djevojčicu od 4 godine. Nakon dva dana pogubili su još dvije osobe na Ćopima i nešto poslije jedan starca i staricu u naselju Kremenac. Ukupno 33 Hrvata civila. Neke su žrtve malo zatrpali u blizini njihovih domova, a većinu su najvjerojatnije bacili u Neretvu.

Spašena je samo jedna dvočlana obitelj s desne strane Neretve, te 7 osoba s lijeve strane. Ovaj užasni pokolj preživjela su dva dječaka, Goran i Zoran Zadro, koji su se sakrili u žbunje i gledali kako im ubijaju djeda i baku, oca i majku, te malu sestru. U to se vrijeme nisu u blizini vodile nikakve borbe i nitko od Hrvata katolika ovdje nije bio naoružan. Preostale katolike odveli su u logor muzej u Jablanicu, gdje su u teškim uvjetima proveli više mjeseci. Potom su sve kuće opljačkali i većinu zapalili. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci, i to uglavnom djelomično, samo od 15 osoba, a za ostalih 18 se ništa ne zna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.