Visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA) Šefik Džaferović pozvao je u srijedu na racionalno ponašanje i poštivanje odluka Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) komentirajući na taj način presudu izrečenu šestorici Hrvata iz BiH.
“Haški tribunal je od velike pomoći za međunarodnu pravdu. On je utvrdio sve bitne činjenice o onome što se događalo u BiH od 1992. do 1995. Umjesto raspravama o odlukama Haaškog tribunala trebamo se okrenuti poštivanju tih odluka i izvlačenju pouka iz njih”, kazao je Džaferović, koji je i zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma parlamenta BiH.
Nakon što je na zahtjev zastupnika iz HDZ BiH i HDZ 1990. prekinuta sjednica tog tijela, Džaferović je kazao kako sudske presude ne bi trebale biti povodom za blokiranje rada tijela vlasti.
Komentirajući dio haaške presude u kojemu se govori o odgovornosti Hrvatske za rat u BiH, Džaferović je kazao kako ranije presude jasno ukazuju i na odgovornost Srbije za ratna stradanja u njegovoj zemlji, a sve to je, kako je ocijenio, još jedna potvrda da je rat u BiH “uvezen” iz susjedstva.
“Rat u BiH, a prije svega politički, a kasnije i oružani sukob, importiran je iz susjednih zemalja. Te zemlje su zbog toga i potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma”, rekao je Džaferović.
No ima i onih koji žale što Hrvatska nije prošla još lošije u presudama Haaškog tribunala. Predsjedateljica kluba zastupnika Srpske demokratske stranke (SDS) u Zastupničkom domu parlamenta BiH Aleksandra Pandurević kazala je novinarima u Sarajevu kako je Hrvatska trebala biti označena odgovornom i za ono što je okvalificirala kao zločine na početku rata u Bosanskoj Posavini te u Bosanskoj krajini 1995. godine.
“Regularna vojska Hrvatske došla je na nekoliko kilometara od Banje Luke, nije osuđena za stravičan ratni zločin koji se dogodio u Mrkonjić Gradu i onda možete samo osjetiti gorčinu kada su za sve to amnestirani”, kazala je Pandurević.
Predsjednica vlade Republike Srpske Željka Cvijanović je pak ocijenila najbitnijim incident kojega je u Haaškoj sudnici izazvao Slobodan Praljak.
Za nju je to krunski dokaz kako je ICTY sam sebe diskreditirao.
“Postavlja se pitanje – kakav je to sud? Mnogi su suglasni da je taj sud radio pod pritiskom velikih međunarodnih sila, te da ima zadan dnevni red, koji samo treba provesti”, kazala je Cvijanović novinarima u Banjoj Luci.
Bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a general Slobodan Praljak u haškoj je sudnici oko 11,30 sati, po vlastitim riječima, popio otrov nakon što mu je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio kaznu od 20 godina zatvora za ratne zločine.
Haški sud u srijedu još nije službeno objavio kakvo je stanje generala Slobodana Praljka niti je želio potvrditi traje li istraga u sudnici u kojoj je popio otrov.
Žalbeno vijeće ICTY-ja potvrdilo je prethodno u srijedu bivšem predsjedniku vlade Herceg Bosne Jadranku Prliću 25 godina zatvora i bivšem ministru obrane Bruni Stojiću 20 godina zatvora, no nakon Praljkova postupka prekinulo je ročište ne objavivši zbog prekida ročišta odluku o bivšem načelniku Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću, bivšem zapovjedniku vojne policije Valentinu Ćoriću i načelniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću.
