Rekordan broj izbjeglica prešao u Mađarsku; Bugarska jača sigurnost na granici sa Srbijom

Na srpsko-mađarskoj granici, na sjeveru Vojvodine, mađarska policija je tijekom srijede evidentirala gotovo 3500 novih izbjeglica, što je najveća brojka zabilježena ove godine u jednom danu, prenijeli su u četvrtak vojvođanski mediji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najviše izbjeglica i izbjeglica koji uglavnom s Bliskog istoka bježe od sukoba i siromaštva otkriveno je na teritoriju pogranične županije Csongrad – gotovo 3.000, među kojima je 698 djece.

Najveći dio njih granicu je prešao koristeći se prugom koja spaja vojvođansko mjesto Horgoš i mađarsko Roeszke.

Na tome mjestu nema bodljikave žice a ni mađarska policija, koje ima u veliko broju, ne sprječava njihov ulazak u zemlju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dio migranata međutim odustaje od toga prijelaza i pokušava preko ili ispod ograde neopaženo ući u Mađarsku, zbog straha od evidentiranja u prihvatnim centrima.

Njihov je strah, kažu izbjegli građani Sirije, Iraka i Afganistana, da će u tome slučaju prigodom deportacije iz Njemačke ili Švedske, gdje žele ići, biti vraćeni u Mađarsku.

Po prelasku u Mađarsku policija migrante smješta u prihvatne centre uz granicu, gdje se obavlja njihova evidencija, i njihov daljnji transport autobusima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prihvatni centar kod službenog graničnog prijelaza Horgoš- Roeszke u četvrtak je proširen za najmanje desetak velikih vojnih šatora u koje se smještaju migranti.

Oni i dalje najčešće na sjever Vojvodine dolaze autobusima iz Beograda.

Jedan od prihvatnih centara u vojvođanskom mjestu Kanjiža u četvrtak je posjetio pokrajinski tajnik za međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Branislav Bugarski.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poručio je da je Vojvodina najopterećenijim gradovima, Kanjiži i Subotici, već pomogla s oko 30 tona humanitarne pomoći kao i da će nastaviti aktivno pomagati.

“Želimo da što prije, a posebno prije zime razradimo sustav pomoći, ali treba razmišljati o svim scenarijima”, kazao je on.

Predstavnici lokalne samouprave Kanjiža zatražili su od Bugarskog pomoć za ustroj bolje koordinacije svih razina vlasti i međunarodnih organizacija u borbi s migrantskom krizom.

Oni naime strahuju da će se sve veći broj izbjeglica dulje zadržavati u Srbiji zbog sve težeg prelaska na teritorij europskih zemalja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što završi ogradu od bodljikave žice mađarska vlada planira angažirati vojsku za bolji nadzor granice sa Srbijom zbog velikoga vala izbjeglica koji preko Mađarske pokušavaju otići u zapadnu Europu.

Najavljeno je i 5. rujna raspoređivanje nešto preko 2.000 policajaca duž graničnog pojasa.

Bukurešt jača sigurnost na granici sa Srbijom

Rumunjska će “preventivno” pojačati sigurnost na granici sa Srbijom, kamo se slijevaju izbjeglice, rekao je u četvrtak potpredsjednik rumunjske vlade Gabriel Oprea, dodajući da je njegova zemlja i dalje pošteđena takve krize.

“Danas smo odlučili pojačati mjere sigurnosti na granici sa Srbijom kako bismo izbjegli rizik”, rekao je Oprea nakon sastanka Državnog odbora za posebne krize, u kojem su čelnici nekoliko ministarstava i čelnici nacionalne sigurnosti.

Tako Rumunjska planira “pojačati operativne kapacitete” na granici sa Srbijom, napose tehnička sredstva nadzora, kazao je, ne navodeći druge pojedinosti.

Potpredsjednik je dodao da njegova zemlja osigurava 2070 kilometara vanjske granice Europske unije, od čega se četvrtina odnosi na granicu sa Srbijom.

Otkako je Mađarska na granici sa Srbijom odlučila podići ogradu od bodljikave žice kako bi odvratila izbjeglice s Bliskog istoka i iz Afrike da preko njezinog teritorija ulaze u Europsku uniju, veća je mogućnost da će pokušati proći kroz Rumunjsku.

Zemlja je zasad pošteđena. “Rumunjska ne osjeća porast pritiska” što se tiče ilegalnih migranata i tražitelja azila “zbog pojačanog priljeva migranata zapadnobalkanskom rutom”, dodao je Oprea.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.