Haški optuženik i predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj zapalio je u četvrtak zastave Europske unije i NATO-a ispred Specijalnog suda u Beogradu, gdje je tijekom jutra trebalo biti održano njegovo saslušanje nakon zahtjeva Haškog tribunala za njegovim izručenjem tom sudu zbog izricanja presude 31. ožujka.
Unatoč priopćenju Višeg suda da je “iz procesnih razloga” današnje saslušanje odloženo, Šešelj je sa svojim pristašama ipak došao pred zgradu suda i zapalio zastave EU i NATO. Vođa radikala taj je postupak objasnio ocjenom da Srbija “više nije neovisna” poslije potpisivanja sporazuma s NATO-om i da je to razlog prosvjednog spaljivanja zastava EU i NATO.
Šešelj je novinarima prethodno rekao da je saslušanje u specijalnom sudu otkazano jer raspravno vijeće ICTY-a nije dostavilo odgovor na zahtjev Srbije u povodu određenih procesnih pitanja te naglasio kako jedva čeka da saslušanje ponovno bude zakazano kako bi objasnio “zbog kojih pravnih razloga ne može biti izručen Haškom tribunalu”.
Šešelj je jutros trebao biti saslušan u povodu zahtjeva Haškog tribunala koji je zatražio njegovo izručenje zbog izricanja prvostupanjske presude 31. ožujka, ali je Viši sud priopćio da se “saslušanje otkazuje iz procesnih razloga”, ne navodeći više detalja, osim da je o odlaganju sinoć izviješten i Šešelj.
Haški tribunal je Vojislavu Šešelju, koji se dragovoljno predao 24. ožujka 2003. godine, sudio po optužnici za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i nehumana dijela i zločine protiv čovječnosti nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993. godine.
U pritvoru haškog suda Šešelj je bio je do početka studenog 2014. kad je privremeno oslobođen zbog zdravstvenih razloga, uz obvezu Srbije ga na zahtjev Den Haaga sprovede na izricanje presude.
Tužitelji su u završnoj riječi u ožujku 2013. za Šešelja zatražili kaznu od 28 godina zatvora, a Šešelj, koji se branio sam, uz logističku potporu srbijanskog pravnog tima, zahtijevao je oslobađajuću presudu.
Prije nego je pušten na privremenu slobodu, Šešelju su liječnici Den Haagu dijagnostificirali tumor na jetri, a 12. studenog 2014. vratio se nakon skoro 12 godina u Srbiju zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Po dolasku u Beograd izjavio je da ne bježi, ali i da se neće dragovoljno vraćati u Haag, gdje mu ni nakon 11 i pol godina, koliko je do tada trajao sudski proces, još nije izrečena kazna po optužnici za ratne zločine.
U međuvremenu, nakon intenzivne terapije, Šešelj je sredinom siječnja 2015. ustvrdio da su zaustavljene metastaze raka na jetri, te da je on sad “najzdraviji na srpskoj političkoj sceni”.
Politički analitičari ocjenjuju da bi Šešeljavi radikali (SRS) na skorim izvanrednim parlamentarnim izborima 24. travnja, uz stranke iz korpusa desnice i euroskeptika, mogli prijeći izborni prag i vratiti se u parlament, poslije teških izbornih poraza koje su doživjeli nakon što su se 2008. od radikala odvojili Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić i formirali Srpsku naprednu stranku.
Šešelj je u međuvremenu više puta poručio da se neće dragovoljno vratiti u Den Haag i da će ga Vučić i Nikolić “morati nositi ako ga žele izručiti”.
“Vjerujem da je Aleksandar Vučić na teškim mukama jer je svjestan šta bi za njega značilo ako me izruče Den Haagu. Bila bi to mrlja koja bi ga svrstala u red s (Borisom) Tadićem, (Vojislavom) Koštunicom, (Zoranom) Đinđićem, (Zoranom) Živkovićem i ostalima koji su izručivali Srbe Haagu”, rekao je ranije Šešelj.
