Sirijski migranti u libanonskoj luci: Europa kao jedini cilj

epa04944788 Migrants and refugees walk at the border crossing between Greek an FYROM, in the village of Idomeni, Greece, 23 September 2015. An organized camp has been set up for refugees and immigrants to rest as they wait to pass through the neutral zone between Greece and FYROM. It is expected to begin operating on September 24th, from the UN Office with the participation of “Doctors without borders”, “Doctors of the world” and other non-governmental organizations (NGO). Today, Greek Prime Minister Alexis Tsipras will participate at the emergency EU summit on the migration-refugee issue, in Brussels. EPA/NIKOS ARVANITIDIS

Stotine okupljenih Sirijaca čeka da se ukrca na trajekt u libanonskoj sjevernoj luci Tripoliju za Tursku, sljedeći korak njihova duga puta za, kako se nadaju, bolji i sigurniji život u zapadnoj Europi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za više od četiri godine, Libanon je preplavljen migrantima iz Sirije, no u zadnja tri mjeseca sve više postaje 24-satnom tranzitnom točkom za mnoge Sirijce koji pripadaju srednjoj klasi i mogu platiti put brodom ili avionom.

Njihovo odredište Europska unija nosi se sa stotinama tisuća ljudi koji su napustili Bliski istok, Aziju, Afriku.

Ministri unutarnjih poslova Europske unije u utorak su glasali o razmještaju 120.000 tražitelja azila u zemljama članicama Unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No valovi Sirijaca još uvijek stižu u Tripoli, što nagovješta da će se Europa morati uhvatiti u koštac s mnogo većim brojem izbjeglica.

“Sirija je gotova, ondje više nema ničega. Nema posla, nema života, ništa osim oružja”, kazao je 35-godišnji muškarac po imenu Ahmed. On je ispripovijedao kako je napustio Zabadani, sirijski pogranični grad gdje se libanonski Hezbolah i sirijska vojska bore s pobunjenicima.

Oko 28.000 uglavnom sirijskih putnika trajektom je napustilo Tripoli tijekom kolovoza, u usporedbi sa 16.0000 ljudi u kolovozu godinu dana prije, rekao je upravitelj luke Ahmed Tamer.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kapacitet luke Tripoli je samo 300 osoba na dan. Sad imamo tisuću i to je vrlo teško”, rekao je Tamer. Sada svaki dan četiri trajekta prevoze uglavnom sirijske putnike, najčešće s kartom u jednom smjeru, dodao je. Drugi izvori procjenjuju da je preko ljeta u dvomjesečnom razdoblju otišlo oko 90.000 ljudi.

Libanon je dom najvećeg broja izbjeglica po glavi stanovnika na svijetu. Priljevmigranata opterećuje njegovu slabu infrastrukturu i izaziva zabrinutosti na koji će način utjecati na osjetljivu ravnotežu religija u zemlji.

Svejedno, nedavni priljev ljudi nije došao iz libanonskih izbjegličkih naselja nego izravno iz Sirije, uključujući područja pod vladinim nadzorom, kazali su putnici i lučke vlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Libanon je dopustio Sirijcima s jednodnevnom tranzitnom vizom i kartama za dalji put da prođu u treće zemlje kroz luku Tripoli ili bejrutsku zračnu luku. Neki Sirijci u luci kazali su da su platili svaki tisuću dolara libanonskoj strani da im se dopusti prolaz.

Došli su iz zapadne Sirije, vladinih uporišta Latakije, Damaska, Hame i Zabadanija.

“Idem na ovo putovanje radi bolje budućnosti”, rekao je 23-godišnji profesor Abdelaziz Rayhourn iz Damaska, koji namjerava otići u Njemačku sa svojom petočlanom obitelji. “Naravno, život je relativno dobar u Damasku ali ondje i dalje padaju smrtonosne bombe na grad i ne znate gdje će sljedeća pasti”, kazao je. Bez obzira na to, putovanje ga zabrinjava – čuo je da su se mnogi ljudi utopili pokušavajući u prenatrpanim čamcima dospjeti do Grčke – ali vrijedno je rizika otići u sigurniji život u budućnosti.

Izbjegavanje vojne obveze

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U čekaonici muškarci puše koračajući oko hrpe putničkih kovčega i plastičnih vreća. Roditelji tješe uplakane bebe bočicama mlijeka ili pjevajući im pjesmice dok motor usidrenog trajekta radi u daljini.

“Odlazim kako bih izbjegao vojnu obvezu”, rekao je Ahmed, 25-godišnji profesor matematike iz Hame koji želi otići u Njemačku ili Francusku.

“Bit će mnogo bolje ondje, bit će posla, života”, rekao je te dodao: “Doći dovde iz Sirije bilo je teško, morali ste platiti kako biste prošli svaku novu točku.“

“Mnogo je više Sirijaca koji žele otići, ali oni nemaju dokumente, morate imati valjane putovnice i dopuštenje za izlazak iz zemlje i to je teško”, naglašava Ahmed.

On je u Tripoli od granice došao taksijem sa svojim prijateljem Obaidom, 24-godišnjim veterinarom, tko je također pobjegao od vojne obveze vođen željom da studira u Nizozemskoj.

“Put je bio vrlo težak i ne znam kamo će me odvesti”, rekao je Obaid.

Skupina muškaraca okupila se i raspravlja o najboljem putu do Njemačke i Austrije. Pitaju se je li mađarska policija tako loša kako su čuli, je li Makedonija dobra ruta, što da misle o putu kroz Srbiju i jesu li izbjeglice još uvijek dobrodošle u Njemačku.

Ovaj tjedan mađarska je vlada u nekoliko libanonskih novina na engleskom i arapskom objavila upozorenja na “najstrožu moguću akciju” protiv ljudi koji ilegalno uđu u zemlju.

Čelnik libanonske udruge trajekata Med Star Mohamed Jusuf rekao je da bi broj Sirijaca koji prolaze lukom mogao početi padati jer postoje izvješća da ljudima postaje sve teže izaći iz Sirije.

Njegova kompanija prevozi putnike na 11-satnom putovanju u Tursku za 160 dolara po osobi ili više ako žele kabinu u VIP odjelu. Devedeset i pet posto njegovih putnika su Sirijci. U zadnja dva mjeseca njegova kompanija na dan preveze 800 ljudi, a prije ih je prevozila 700 na tjedan.

U bejrutskoj zračnoj luci poredani su autobusi iz Damaska. Vozač navodi da je cijena karte u njegovu autobusu sa 50 sjedala, koji sljedeći dan polazi iz sirijskoga glavnog grada, 350 dolara po osobi. To je barem dvostruko više od cijene karata za sve putnike u autobusu u uobičajenim okolnostima.

Sirijski ministar turizma Bishr Jazigi rekao je Reutersu da je u nedavnom razdoblju velik broj privatnih prijevoznika iskorištavao potrebe Sirijaca da napuste zemlju te da su se neke službe jako pogoršale. “Danas je naša dužnost, kao sirijske vlade, zauzdati ilegalne operacije”, rekao je Jazigi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.