Rusija je prije dvanaest godina uspostavila operativnu bazu u Srbiji, zemlji koja je kandidat za članstvo u EU. Takozvani “Rusko-srpski humanitarni centar” nalazi se u gradu Nišu na jugu Srbije, a pravna osnova za njegovo osnivanje bio je Sporazum između vlada Ruske Federacije i Republike Srbije o suradnji u oblasti humanitarne pomoći, prevencije prirodnih katastrofa i nesreća izazvanih ljudskim faktorom i otklanjanja njihovih posljedica koji je potpisan 2009. godine.
Aktivno organiziranje treninga
“Centar se u budućnosti doživljava kao punopravna međunarodna struktura koja pruža pomoć u hitnim humanitarnim slučajevima svim zemljama balkanske regije”, navodi se na stranicama Centra. Centar je inače otvoren za pridruživanje svakoj zemlji ili organizaciji koja je solidarna s njegovim ciljevima i zadacima.
>Hasanbegović: “Nema ‘ruskog sveta’ bez Kijeva, ni ‘srpskog’ bez Banja Luke”
Zanimljivo je da Centar aktivno organizira treninge za stručnjake, angažirajući mogućnosti visokoškolskih ustanova Hitne pomoći (EMERCOM) Rusije. Na ovim sveučilištima od 2014. do kraja 2018. godine školovano je više od 500 specijalista hitnih službi iz Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Uz to, Centar surađuje s javnim i obrazovnim organizacijama, pomaže u organizaciji rekreacijskih i sportskih dječjih kampova u Srbiji te poziva srpsku mladež na skupove i kampove koji se održavaju u Rusiji (Noginsk, Kaluga, Rostov-na-Donu, Sergijev-Posad, itd.).
Na potpisivanju ugovora i general-pukovnik unutarnje službe
U sjedištu Centra su 2019. godine EMERCOM Rusije i Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije izveli specijalizirane međunarodne vježbe, a 2018. godine je dobio status edukativnog i logističkog centra.
Suradnja se dodatno intenzivirala 2021. godine kada je potpisan sporazum o suradnji između Kriminalističko-policijskog fakulteta i Sankpeterburškog fakulteta Državne vatrogasne službe Ministarstva za civilnu obranu i uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Ruske Federacije.
Na potpisivanju ugovora bili su Bogdan Vasiljevič Gavkaljuk, general-potpukovnik unutarnje službe, načelnik Sanktpeterburškog univerziteta DPSMČS Rusije, Igor Vasiljevič Osipčuk, zamjenik načelnika Fakulteta za platnu djelatnost – rektor Instituta sigurnosti životnih uvjeta, Aleksandar Mihajlovič Šanin, potpukovnik unutarnje službe, pomoćnik načelnika Fakulteta, Andrej Mihajlovič Perlin, potpukovnik unutarnje službe, načelnik Centra za međunarodnu suradnju i informacijsku politiku, Bojan Kostić, direktor Srpsko-ruskog humanitarnog centra, Jevgenij Viktorovič Filatov, dodirektor Srpsko-ruskog humanitarnog centra i Tatjana Petković, pomoćnik dodirektora, predstavnik Sanktpeterburškog fakulteta u Republici Srbiji.
Što sve radi ruski centar radi u Srbiji?
Njemački novinar Michael Martens napisao je na Twitteru: Centar služi za projiciranje ruske meke moći na Balkanu nudeći brzu pomoć kod šumskih požara, poplava, potresa itd. Ovo dobro funkcionira – također zato što provladini srbijanski mediji, iako obično ignoriraju/umanjuju podršku EU, daju ruskoj pomoći istaknuti prostor.
Ali je li to sve što ruski centar radi u Srbiji? Iskreno govoreći, tvrdnje da centar služi kao rusko špijunsko središte ili jezgra buduće vojne baze nikada nisu dokazane i možda doista nisu istinite. Ali stvari se mogu promijeniti. Pa čak i sada, jedno je sigurno: dok Rusija vodi svoj brutalni rat protiv Ukrajine, ona u isto vrijeme može reklamirati svoju lažnu “humanitarnu politiku” u Srbiji”.
It is little known outside the region that Russia for more than 10 years already has an operational base in a country that is a candidate for EU membership: the so-called “Russian-Serbian Humanitarian Center” in the southern Serbian city of Niš.https://t.co/ZKoVxymMl6
— Michael Martens (@Andric1961) March 10, 2022
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.