Što je Plenković govorio o pravima Hrvata u BiH?
Izbori u BiH prema aktualnom izbornom zakonu, za kojega hrvatski predstavnici već dugo upozoravaju da je neustavan, trebali bi se održati 2. listopada ove godine.
Porazna je činjenica hrvatske politike da su izbori raspisani prije nego što se uspjela osigurati promjena izbornog zakona kojom bi se osiguravalo poštivanje prava Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda u BiH. U posljednje se vrijeme i u Hrvatskoj i među predstavnicima Hrvata u BiH govori o tome koliko je Hrvatska propustila učiniti da hrvatski narod u BiH bude jednakopravan te da se prije raspisivanja izbora osigura pravedan izborni zakon kojim bi Hrvati mogli birati svoje legitimne predstavnike. Podsjetimo, upravo aktualni izborni zakon omogućio je da na prošlim izborima hrvatski predstavnik bude izabran i glasovima Bošnjaka.
> Visoki predstavnik u BiH Schmidt nameće odluku o financiranju izbora koju su Hrvati blokirali
> BiH: Hrvatski predstavnici protiv srpskih i bošnjačkih – blokirali financiranje izbora
Je li Hrvatska mogla utjecati na BiH da se izborni zakon promijeni, a prava Hrvata poštuju? Mnogi ističu da su upravo hrvatski premijer Plenković i njegov HDZ, iako se nominalno zalažu za jednakopravnost Hrvata u BiH, propustili bilo što učiniti po tom pitanju i da su oni suodgovorni za stanje u kojemu se Hrvati u BiH sada nalaze.
Ovom prilikom podsjećamo što su sve Plenković i HDZ ranije govorili o Hrvatima u BiH i izbornom zakonu, dok se sada, kada su izbori raspisani, vrlo malo oglašavaju.
Plenković u travnju: Bit će loše ako se izbori u BiH održe prema postojećem zakonu
Izbori u BiH raspisani su početkom svibnja, a prije toga hrvatski premijer Plenković govorio je o tome kako će biti loše ako se izbori održe po aktualnom zakonu.
Premijer Plenković rekao je 21. travnja da će za međusobne odnose i funkcioniranje institucija u BiH biti loše ukoliko se izbori održe prema postojećem zakonu, izrazivši žaljenje što bošnjačke političke stranke nisu pronašle zajednički jezik s hrvatskim političkim strankama i napravile iskorak koji bi obnovio povjerenje, savezništvo i partnerstvo između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji. “Zalažemo se da tu ipak prevlada razum i da se pronađe rješenje s kojim će i Hrvati biti u potpunosti ravnopravni kao jedan od tri konstitutivna naroda sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine”, istaknuo je.
Plenković: “Učinili smo maksimalne napore da se u BiH postigne dogovor o izbornom zakonu”
S Draganom Čovićem, koji je bio u posjetu Zagrebu, premijer Plenković razgovarao je o situaciji u Bosni i Hercegovini i o nužnosti izmjena izbornoga zakona. Ukoliko do njih ne dođe, upozorio je premijer, to će biti loše za funkcioniranje Bosne i Hercegovine jer je zakon koji je trenutno na snazi manjkav i ne omogućuje Hrvatima da izaberu svoje legitimne predstavnike.
> Što za Hrvate znači raspisivanje novih izbora u BiH po starom zakonu?
> Ante Beljo: Tihi genocid nad Hrvatima
> Raguž (HRS): Hrvatima u BiH ponovno se gaze ne samo politička, nego i ljudska i građanska prava
“Mi smo sa svoje strane učinili maksimalne napore da se stvori ozračje u kojem bi se postigao dogovor. Žao nam je što bošnjačke političke stranke, na zadnja dva kruga pregovora održanim u Sarajevu i Neumu, uz posredovanje međunarodne zajednice, nisu pronašle zajednički jezik s hrvatskim političkim strankama i napravile iskorak koji bi obnovio povjerenje, savezništvo i partnerstvo između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji”, kazao je premijer Plenković.
Ukoliko izbori budu organizirani prema sadašnjem zakonu, Vlada Republike Hrvatske smatra da će to biti loše i za međusobne odnose i za funkcioniranje institucija.
“To govorimo kao prijatelj, susjed i partner, netko tko želi pomoći Bosni i Hercegovini, i zalažemo se da tu ipak prevlada razum i da se pronađe rješenje s kojim će i Hrvati biti u potpunosti ravnopravni kao jedan od tri konstitutivna naroda sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine”, poručio je.
Nakon raspisivanja izbora, Plenković primio Dragan Čovića
Kada je BiH raspisala izbore, premijer Plenković primio je čelnika HDZ-a BiH i predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića te putem Twittera poručio:
“Nakon raspisivanja Općih izbora u BiH, s Draganom Čovićem o daljnjim naporima za ostvarivanje ravnopravnosti Hrvata u BiH, kao i važnosti jedinstva HNS-a BIH”. To je napisao je premijer u objavi na Twitteru uz fotografiju s Čovićem, predsjednikom HNS-a BiH.
> Raguž (HRS) o raspisanim izborima: ‘Ovo je poraz Bosne i Hercegovine’
> Čović: Ustavna reforma zbog vremenskog okvira u kojem će se održati izbori nije realna
> Schmidt: U BiH nema rata, ali postoji politička kriza
Plenković je istaknuo da se “bez izborne reforme neće moći omogućiti legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda niti funkcionalnost institucija BiH”.
Istoga je dana predsjednik Zoran Milanović premijeru je u dopisu predložio da se sazove sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog opasnosti da Hrvati u Bosni i Hercegovini neće moći birati svoje predstavnike u tijela vlasti.
Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) je ranije tijekom dana većinom glasova donijelo odluku da se opći izbori u BiH provedu 2. listopada temeljem odredbi postojećeg izbornog zakona.
Što je HDZ navodio kao ciljeve u svom izbornom programu glede BiH i Hrvata u BiH?
Izdvojili smo i što je HDZ govorio o BiH i pravim Hrvata u BiH u svojim izbornim programima 2016. i 2020.
U izbornom programu “Vjerodostojno” iz 2016. stoji:
“Podupirat ćemo Bosnu i Hercegovinu i ostale države jugoistočne Europe na njihovom putu prema članstvu u europskim i transatlantskim integracijama. Zauzet ćemo se za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.”
“Zaštitu prava hrvatskog naroda u BIH smatramo izuzetno bitnim vanjskopolitičkim strateškim ciljem. Republika Hrvatska ima ustavnu i moralnu obvezu štititi prava Hrvata u BiH, a zaštita prava hrvatskih državljana dužnost je i EU-a koja ima obvezu zaštititi sve
svoje građane pa i one koji žive izvan granica EU-a.
Aktivno ćemo podupirati razvoj Bosne i Hercegovine kao države tri jednakopravna konstitutivna naroda: Hrvata, Bošnjaka i Srba te nacionalnih manjina. Ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana preduvjet je za europsku budućnost BIH. Stoga ćemo se zauzimati za zajedničku politiku EU-a prema BIH koja konačno mora priznati problem neravnopravnosti hrvatskog naroda i potaknuti institucionalna rješenja u BIH.”
“Posebnu pozornost kroz medijsko praćenje pridat ćemo potrebama Hrvata u Bosni i Hercegovini i iseljeništvu.”
“Zauzimanje za ravnopravnost Hrvata u BIH kao konstitutivnog naroda te briga o hrvatskim manjinama u ostalim državama ostaju trajne strateške zadaće djelovanja hrvatske politike i diplomacije.”
“Poticat ćemo povratak iseljenika u Hrvatsku, promicati prava Hrvata u BIH, uključiti ih u društveno-politički život Hrvatske i omogućiti im da svojim znanjem i iskustvom doprinesu razvoju domovine.”
“Trajno ćemo riješiti status pripadnika HVO-a kao dijela jedinstvenog i neodvojivog hrvatskog obrambenog korpusa koji su zajedno s pripadnicima HV-a donijeli mir i stabilnost na prostorima Hrvatske i BiH.”
Iz HDZ-ovog izbornog programa 2020.
U HDZ-ovom izbornom programu “Sigurna Hrvatska” iz 2020. u uvodu premijer Plenković navodi postignuća u prethodnom mandatu, u koje je ubrojio:
“Nastavili smo jačati zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske te promicati interese Hrvata izvan Hrvatske, osobito u BiH.”
Dalje se u programu navodi:
“Odvažnim zastupanjem nacionalnih interesa, i dalje ćemo jačati međunarodni utjecaj Hrvatske, osobito integracijom u Schengen i europodručje, te nastaviti snažiti zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske, uz posebnu skrb za Hrvate u
BiH i u susjednim zemljama.”
“Zaštita interesa Hrvata kao konstitutivnog naroda i podrška napretku BiH u europskim integracijama. Pitanje napretka i stabilnosti Bosne i Hercegovine te položaj Hrvata u toj državi vitalni su hrvatski interesi.”
“Težište hrvatske vanjske politike prema Bosni i Hercegovini bit će zalaganje za ustavnu ravnopravnost Hrvata u BiH, kao i za unaprjeđenje njihova položaja i kvalitete života.
Snažno ćemo podupirati sve projekte hrvatskih institucija koje doprinose očuvanju
konstitutivnog statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini (kultura, znanost, zdravstvo, branitelji – prava pripadnika HVO-a), ali i nastaviti senzibilizirati cjelokupnu hrvatsku i međunarodnu javnost s poteškoćama s kojima se Hrvati suočavaju u ostvarivanju svojih, ustavno i zakonski, zajamčenih prava.
Ulaganjem u obrazovanje, povećanjem broja stipendija te potporom poduzetničkim inicijativama stvarat ćemo preduvjete za ostanak mladih ljudi.
U svrhu gospodarskog napretka, kroz postojeće i nove mehanizme poticat ćemo bolju suradnju tvrtki iz Hrvatske i BiH te inicirati investicije hrvatskih kompanija u Bosni i Hercegovini.
Jačat ćemo sve oblike suradnje – kulturne, obrazovne, gospodarske s Hrvatima u BiH, ali i programsku i projektnu suradnju s predstavnicima lokalne izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, gdje Hrvati nemaju svoje predstavnike.”
Hoće li se i na ovim izborima ponoviti scenarij iz 2018.?
Koliko su stavke nabrojane u programu doista i ostvarene, ostavljamo čitateljima da prosude.
Protekli izbori u BiH, oni 2018. donijeli su velik udarac za Hrvate u BiH jer se dogodilo da je hrvatski predstavnik izabran i glasovima Bošnjaka. Premijer Plenković tada je reagirao ocijenivši da to “nije dobro” i da bi cilj svih u BiH trebao biti da se sva tri konstitutivna naroda osjećaju dobro i da će se vlast u Hrvatskoj zalagati “za poštivanje jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda u BiH”.
Jesu li hrvatski predstavnici u BiH i državni vrh u Hrvatskoj u protekle četiri godine učinili dovoljno da se scenarij iz 2018. opet ne ponovi?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
