NATO i Rusija morat će surađivati na neki način, unatoč naporima Moskve da “ukine” neka demokratska postignuća, izjavio je novi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u svome prvom javnom nastupu danas u Bruxellesu.
Stoltenberg je preuzeo dužnost glavnog tajnika NATO-a u trenutku kad su odnosi između Zapada i Rusije na najnižoj razini od raspada Sovjetskog Saveza, što Sjevernoatlantski savez tjera da preispita svoju ulogu i svoje odnose s Moskvom.
“Ni NATO ni Rusija neće nestati. Naprosto ne možemo ignorirati jedni druge”, rekao je Stoltenberg na konferenciji Njemačke Marshalove zaklade (GMF) u Bruxellesu. “Na jedan ili drugi način, imamo odnose. Pitanje je kakva je to vrsta odnosa”, kazao je novi glavni tajnik NATO-a.
Stoltenberg se prisjetio odrastanja u Norveškoj za vrijeme Hladnog rata, kad je pogled u susjednu Rusiju bio poput “gledanja u nešto tamno i strašno”, a zaštita NATO-a mu je davala osjećaj sigurnosti.
“U prošlosti, gledali smo se s nepovjerenjem, prepušteni zastrašivanju, a razgovarali smo jedni s drugima uglavnom kako bismo izbjegli opasne nesporazume i eskalaciju”, pojasnio je. “Iskreno, sada možemo vidjeti odjek toga”.
Stoltenberg, bivši predsjednik norveške vlade, zauzima se za “snažan NATO”, kao temelj “konstruktivnog i kooperativnog odnosa s Rusijom”.
Savez je pojačao svoju nazočnost u istočnim članicama, tražeći načina kako umiriti one koji se smatraju ugroženima od Rusije. Broj NATO-ovih zrakoplova koji kruže iznad tih zemalja upeterostručen je, a svaka dva dana počinje neka nova vježba u Europi, rekao je Stoltenberg.
Podsjetio je i da neke istočne članice zaustavljaju i preokreću trend smanjenja vojnih proračuna, poput Poljske i Rumunjske koje su povećale vojne izdatke.
“Dopustite mi da jasno kažem: NATO ne traži konfrontaciju s Rusijom. I nitko ne želi novi Hladni rat, 25 godina od pada Berlinskog zida”, poručio je, “ali ne možemo i nećemo praviti kompromise s načelima na kojima počivaju naš savez i sigurnost Europe i Sjeverne Amerike”.
Rusija pokušava “spriječiti napredak” što su ga NATO i njegovi partneri postigli u obrani demokratskih vrijednosti Saveza, tvrdi Stoltenberg, koji smatra da su postupci Moskve prema Ukrajini “kršenje međunarodnog prava”.
Ukrajina je bila na putu da pristupi NATO-u, ali su ti planovi odbačeni pod bivšim predsjednikom Viktorom Janukovičem. Novi ukrajinski predsjednik Petro Porošenko prošlog je mjeseca predložio da Ukrajina dobije status najbližeg mogućeg suradnika NATO-a koji nije član.
Rusija je dugo bila nezadovoljna bliskošću Ukrajine i NATO-a. Stoltenberg je u utorak naznačio da vrata Saveza ostaju otvorena ukoliko se Ukrajina bude htjela pridružiti.
“Način na koji ćemo napredovati jest da se podsjetimo što smo odlučili. Bio sam nazočan na summitu u Bukureštu 2008., kad smo odlučili izjaviti da će Ukrajina i Gruzija postati članice NATO-a”, rekao je Stoltenberg, priznajući međutim da to pitanje trenutačno “nije u planu”, budući da Ukrajina i ne ustraje na svome zahtjevu za članstvo.
