Suosnivač Greenpeacea pred Kongresom SAD: “UN-ovo izvješće o izumiranju milijun vrsta je taktika zastrašivanja, cilj je radikalna politička transformacija”

Red kite agonizing under wind turbine, Spain. Courtesy of association of ecologists GURELUR, Navarre.

Dr. Patrick Moore je jedna od onih osoba koje organizacije koje su sami osnovali žele izbrisati iz svoje povijesti na način na koji je Staljin brisao s fotografija i iz povijesti SSSR-a one koji bi se usprotivili njegovom “kursu” ili pali u nemilost. Nakon što je sam Donald Trump protvitao neke svoje misli u kojima je bio skeptičan oko uzroka, razmjera, posljedica i mogućnosti sprječavanja klimatskih promjena, pozivajući se na Moorea, Greenpeace ga je izbrisao iz svoje povijesti.

A u srijedu, 22. svibnja 2019., svjedočio je pred Kongresom o izvješću UN-a po kojem će milijun vrsta izumrijeti zbog zle ljudske vrste, zbog čega moramo plaćati veći “carbon tax” i štedjeti na onom na čemu do sad nismo, i njegovo svjedočenje u cijelosti možete pročitati ovdje.

Izumiranje milijun vrsta je fake news

Profesor Moore je jasan: Masovno izumiranje takvih razmjera je “fake news”. Lažna vijest. “UN koristi izumiranje vrsta kao taktiku zastrašivanja kako bi se ljude učinilo poslušnicima”, tvrdi on. Njegovo svjedočenje teško da može biti pogubnije za promotore masovne histerije i panike oko klime: Nema dokaza koji bi poduprli “scenarij sudnjeg dana” i “šesto veliko izumiranje vrsta”. Uostalom, poznato je iz povijesti, tko god potiče masovnu histeriju ne želi ljudima dobro.

Moore je svjedočio pred odborom Kongresa za vode, oceane i divlje životinje. Rekao je Odboru da je UN-ovo Izvješće o globalnoj procjeni Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i servisima ekosustava (IBPES) samo “fronta za radikalnu političku, društvenu i ekonomsku transformaciju cijele naše civilizacije“.

“Umjetno stvorena klimatska kriza”

“Kao i kod umjetno stvorene “klimatske krize,  koristi se sablast masovnog izumiranja kao taktika zastrašivanja javnosti u cilju stvaranja poslušne javnosti. I sam IBPES predstavlja egzistencijalnu prijetnju razumnoj politici očuvanja biološke raznolikosti”, kaže on.

Izvješće IBPES-a objavljeno je u svibnju i jako često citirano u mainstream medijima. Po njemu, izumiranje prijeti milijunu vrsta ako ne budemo plaćali veće ekološke poreze.

No, Moore je rekao odboru da je ta tvrdnja besmislena. IBPES tvrdi da ima 8 milijuna vrsta. Ipak, identificirano je i imenovano samo 1,8 milijuna vrsta. Tako IBPES vjeruje da ima 6,2 milijuna neidentificiranih i neimenovanih vrsta. Prema tome, milijun nepoznatih vrsta mogao bi nestati preko noći i mi ne bismo to primijetili jer ne bismo znali da su uopće postojale. To je vrlo neprofesionalno. Znanstvenici zapravo ne bi trebali davati procjene broja ugroženih vrsta ili procjene izumiranja vrsta temeljem milijuna i milijuna nedokumentiranih vrsta.

Postoje tri glavna načina na koji su ljudi u prošlosti uzrokovali izumiranje vrsta, objasnio je Moore:

  1. Pretjeran izlov za hranu i svrhovito iskorjenjivanje štetočina. Dodo ptica na Mauricijusu, putnički golub, karolinski papagaj na jugu SAD-a i mastodont su tipični primjer.
  2. Masovno uništavanje izvornih ekosustava za proizvodnju monokultura – hrane i biogoriva. Ogromna polja kukuruza koriste se za biogorivo zbog “zelenih” politika. Jednako tako velike površine zemljišta pretvorene su u plantaže palminog ulja za biodizel. Isto vrijedi i za velike solarne farme koje pokrivaju ogromne površine zemljišta na kojem onda izumiru autohtone vrste. Te politike treba ponovno razmotriti.
  3. Uvođenje predatora, kao što su štakori, mačke, lisice i zmije, tamo gdje ih prije nije bilo osobito na otocima gdje je to bio najveći uzrok izumiranja vrsta posljednjih stoljeća. To se donekle smanjilo jer su posebno ranjive vrste već izumrle, a one koje su preostale ili nisu ranjive ili su zaštićene programima čiji je cilj njihov opstanak i oporavak

Ekolozi su dio problema, ne dio rješenja

Ono što je zamjetno da on ukazuje upravo na ekološke politike kao na dio problema, ne kao na dio rješenja: Uostalom, iz njegove bivše firme u kojoj je osamdesetih bio direktor za Kanadu, Greenpeacea, ga često prozivaju da “zastupa nuklearni lobi”, dok istovremeno Moore postavlja jednostavno pitanje: Ako ekološki pokret želi smanjiti globalno zatopljenje i emisiju stakleničkih plinova, zašto je taj isti pokret zaustavio gradnju nuklearki u brojnim zemljama? Oni, smatra, prenaglašavaju sigurnosne rizike – Černobil je bio jedinstven slučaj, i neponovljiv u normalnim demokracijama gdje takvo zataškavanje praćeno ne-evakuacijom stanovništva ne bi bilo moguće. S druge strane, milijuni ljudi umiru od posljedica zagađenja termoelektrana na mazut i rafinerija: U tome svakako ima logike, jer vjerojatno bi svatko normalan više volio da mu djeca rastu u Krškom nego u Slavonskom Brodu, gdje nerijetko obolijevaju od raka.

“Ono što me izluđuje”, rekao je Moore za New York Times, “je da je pokret za zaštitu okoliša postao glavna prepreka smanjenju emisija fosilnih goriva. Energija i klima su dvije strane istog novčića: Ili se prestanite brinuti o klimatskim promjenama i nastavite s izgaranjem fosilnih goriva ili prihvatite atomsku energiju i isključujte fosilna goriva.

U intervjuu za Engineering News u Južnoj Africi, Moore je rekao da “kao ekolog i netko zabrinut zbog klimatskih promjena i ljudskog zdravlja, mislim da je nuklearna energija superiorna, jer ne proizvodi stakleničke plinove i ne zagađuje zrak na isti način na koji to rade fosilna goriva.”

Na izumiranje vrsta upravo zbog “Zelenih”, a ne zbog fosilnih goriva, prošlog je tjedna upozorio u tweetu i Laurent Alexandre: “Ekološki masakr vjetroturbinama na grčkim otocima! Kako žalosno!”

Ekolog s Oxforda, Clive Hambler, je o tom problmeu govorio za Spectator prije nekoliko godina:

Moja specijalnost je izumiranje vrsta. Kad sam bio dijete, moj otac mi je govorio o svim životinjama koje je vidio u Kentu – zmijama u travi, limunastom sokolu – i ono što me je šokiralo kad smo ih tražili bilo je koliko ih je malo ostalo. Izumiranje vrsta ozbiljan je problem: u svijetu gubimo i do 40 dnevno. Ipak, ekolozi nas pozivaju da usvojimo tehnologije koje ubrzavaju taj proces. Među najrazornijim od njih je energija vjetra.

Narod.hr nastoji objektivno informirati javnost o svim važnim temama iz Hrvatske i svijeta i onim temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima. Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati vas o najvažnijim događajima potrebna nam je Vaša pomoć. Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Samo u Španjolskoj  svake godine – prema istraživanju konzervacijske skupine SEO / Birdlife – vjetroelektrane ubijaju između 6 i 18 milijuna ptica i šišmiša. Ubijaju otprilike dvostruko više šišmiša od ptica. Oko 110-330 ptica po turbini godišnje i 200–670 šišmiša godišnje. A ove brojke mogu biti konzervativne ako ih usporedite sa statistikom objavljenom u prosincu 2002. godine od strane Kalifornijske komisije za energetiku: ‘U sažetku utjecaja ptica na vjetroturbine od strane Bennera i sur. (1993) smrtnost ptica po turbini godišnje iznosila je 309 u Njemačkoj i 895 u Švedskoj. ‘

Vjetroelektrane kao ekološki problem

Budući da se vjetroelektrane obično grade na visoravnima, ubijaju nesrazmjerni broj grabljivica. U Australiji, tasmanskom orlu štekavcu prijeti globalno izumiranje radi vjetroelektrana. U Sjevernoj Americi vjetroelektrane ubijaju desetke tisuća grabljivica, uključujući zlatne orlove i američku nacionalnu pticu, bjeloglavog orla. U Španjolskoj je ugrožen egipatski lešinar, kao što je i bjeloglavi sup – od kojih je 400 ubijeno samo godinu dana u Navarri. Norveške vjetroelektrane ubijaju više desetaka orlova godišnje.”

Ekološki pokret, čini se, danas ipak ima manje veze s očuvanjem prirode, a više s lijevim politikama. Na logičan odgovor na pitanje koje postavlja profesor Moore – zašto umjesto jeftine, dostupne, i ekološki najmanje loše atomske energije koristimo fosilna goriva, a onda ljudima nabijamo osjećaj krivnje i velike poreze zbog potrošnje fosilnih goriva, i zašto forsiramo biogoriva koja se proizvode na farmama monokultura koje uništavaju prirodna staništa desetaka tisuća vrsta, a onda dižemo alarm o uništavanju vrsta, još ćemo morati pričekati.

Napomena: U prvotnom članku dogodila se nenamjerna pogreška da je Moore svjedočio u utorak pred Kongresom, međutim svjedočio je u srijedu 22. svibnja, što je i ispravljeno u tekstu 8.7.2019. 

Izvor: narod.hr