U BiH se ponovo lome koplja o europskom putu, mišljenje Europske komisije svatko tumači na svoj način

Je li Bosna i Hercegovina od odlazećeg sastava Europske komisije dobila pozitivne ili negativne signale u odnosu na aspiracije te zemlje da među zadnjima u regiji napokon postane kandidatkinjom za članstvo u Uniji nejasno je i političarima u BiH pa oni o tome u četvrtak iznose potpuno oprečne ocjene nakon što je objavljen izvještaj o napretku država zapadnog Balkana.

Taj je dokument Europske komisije kao favorite u utrci za članstvo ponovo prepoznao Crnu Goru i Srbiju, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ponudio je ostvaranje pregovora o članstvu dok je BiH diplomatskim rječnikom ipak stavljena u još jednu fazu “čekanja” uz formulaciju kako ima priliku dobiti kandidatski status ukoliko provede reforme nabrojane u čak četrnaest točaka.

Za predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića nema nikakve dvojbe kako je to ipak pozitivan znak iz Bruxellesa a on to vidi kao “povijesnu prekretnicu” na europskom putu njegove zemlje.

“Mišljenje što ga je objavila Europska komisija, jasan je signal koji potvrđuje europsku perspektivu u BiH”, kazao je Zvizdić nakon što mu je šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark u srijedu uručio primjerak dokumeta Europske komisije s popisom zadaća za bosanskohercegovačke vlasti.

To što se iz Bruxellesa traži da BiH, primjerice, pokaže veću odlučnost u borbi protiv korupcije i reformira javnu upravu za Zvizdića je samo dokaz da je njegova zemlja na dobrom putu jer želi dosegnuti standarde vladavine prava kakvi vrijede u cijeloj EU.

“To je jasan putokaz za naše reforme”, kazao je Zvizdić koji već mjesecima uzaludno čeka nasljednika na poziciji predsjedatelja Vijeća ministara BiH jer se stranke koje su dobile najveću potporu birača na izborima provedenim još u listopadu 2018. godine nikako ne mogu dogovoriti o imenovanju nove vlasti. Iako se svi slažu da im je članstvo u EU prioritet, vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika vode rovosku bitku o tome hoće li se tome dodati i članstvo u NATO-u.

Upravo nova vlast kratkoročno je najvažnija zadaća za političare u BiH jer je i europski povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn istaknuo kako EU mora imati sugovornika u Sarajevu s kojim može dogovarati dalje korake i reforme koje bi vodile ka eventualnom kandidatskom statusu.

No šef Delegacije EU u BiH Wigemark je naznačio kako je “apsolutni prioritet” i izmjena izbornog zakonodavstva, još jedno pitanje oko kojega se u BiH lome koplja već godinama a problem je eskalirao nakon što je na izborima 2018. godine u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pobijedio Željko Komšić.

Predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović u četvrtak je komentirajući uvjetno mišljenje Europske komisije kazao kako je zadovoljan upućenim porukama o potrebnim reformama, ponajprije Izbornog zakona BiH i uspostave pravne države.

“Kako da funkcionira pravna država ako ne provodite odluke Ustavnog suda vlastite zemlje”, kazao je Čović u Mostaru zaključivši kako to znači prije svega promjene koje se tiču načina izbora članova Predsjedništva BiH, izaslanika u Domu naroda i održavanju izbora za grad Mostar.

“Bilo bi u najmanju ruku neodgovorno ne prihvatiti ispruženu ruku. To znači da bi pitanja koja su postavljena ispred nas moraju postati naša svakodnevica”, poručio je lider HNS-a BiH i HDZ-a u toj zemlji.

No upravo je Željko Komšić dao naznačiti kako će bitka oko izmjene izbornog zakonodavstva tek sada dobiti na intenzitetu i neće se odvijati baš po Čovićevim zamislima. Komšić drži kako je Europska komisija u svom mišljenju dala jasnu uputu da taj proces treba ići u pravcu zaštite individualnih a ne kolektivnih prava na čemu pak uporno inzistira HDZ BiH.

“Ovime (mišljenjem EK) je, zapravo, doživjela kompletan poraz ona politika HNS-a koja je uvjeravala domaću javnost da se treba osigurati ‘legitimno političko predstavljanje naroda’, jer smatraju (HNS) da narodi, ili kako to Europa zove – etničke skupine, trebaju imati neka posebna ili viša politička prava. Međutim, stvarnost je, nakon objavljivanja mišljenja Europske komisije, dijametralno suprotna tome. U mišljenju je jasno navedeno da se politička prava trebaju osigurati svim građanima Bosne i Hercegovine”, izjavio je u četvrtak Komšić.

On je kazao i kako mišljenje Europske komisije kako je strukturirano i postavljanjem dodatnih uvjeta zapravo usporava euripski put BiH ali je odgovornost za to, barem kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, prebacio na HDZ BiH.

“Izmišljanjem za Europu nepostojećih termina kao što je ‘legitimno političko predstavljanje naroda’ ili pak etnički i entitetski orijentiranim načinom donošenja odluka u zakonodavnim organima vlasti zapravo su poništili kandidatski status i odložili na tko zna koje vrijeme daljnji europski put Bosne i Hercegovine. Sigurno je da to građani Bosne i Hercegovine nisu zaslužili”, poručio je Komšić HDZ-u BiH.

Još skeptičniji u procjeni implikacija mišljenja Europske komisije su oporbeni političari koji drže kako sa sadašnjom vlašću i blokadama za koje je ona odgovorna nema nikavih izgleda da se provedu reforme kakve očekuje EU.

Šef kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) u Zastupničkom domu državnog parlamenta Saša Magazinović u posebnoj je izjavi tim povodom ustvrdio kako je iz Bruxellesa zapravo stigla poruka da za BiH “u Europi nema mjesta”.

Predbacio je “birokratima iz Bruxellesa” da su još jednom pokazali potpuni antitalent razumjeti Bosnu i Hercegovinu i doista joj pomoći da postane funkcionalna država koja će se prvo izboriti s kriminalnim dijelom političke scene a onda postati dio europske porodice.

“Put u EU za dio političkih elita u BiH znači put u zatvor, ne zato što će EU nekoga uhititi nego zbog toga što se na putu ka EU država transformira i postaje kapacitirana da se sama izbori s kriminalom i korupcijom, posebice onom u politici. Stoga je logično da su naši ‘Sanaderi’ odlučili maksimalno usporiti, ako mogu i zaustaviti put ka EU. To je ime ove igre kojoj svjedočimo, a formalni razlozi i njihovo pakiranje u nacionalne interese su samo pokriće za tu namjeru, izjavio je Magazinović.