Nakon što je u Bileći u Bosni i Hercegovini u lipnju 2019. godine u podignut spomenik četničkom vođi i ratnom zločincu Draži Mihailoviću, u srijedu je pokrenuta inicijativa za izgradnju spomenika nesuđenom haškom zatvoreniku, nekadašnjem predsjedniku Crne Gore i Vlade Savezne Republike Jugoslavije Momiru Bulatoviću. Spomenik planiraju postaviti na ulaz u ovaj grad u istočnoj Hercegovini.
Na prijedlog skupine bivših boraca Vojske Republike Srpske iz Istočne Hercegovine u srijedu je u susjednom Gacku formiran inicijativni odbor za gradnju spomenika šegrtu Slobodna Miloševića koji je svesrdno podržavao agresije na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, a za Ratka Mladića smatrao da je ‘najrazumnija opcija’, prenosi Radio Sarajevo.
Hercegovci se na taj način žele odužiti Bulatoviću koji im je pomogao najtežim trenucima za Istočnu Hercegovinu i Republiku Srpsku tijekom minulog rata, kazali su za podgorički Dan organizatori.
Predsjednik Inicijativnog odbora Miladin Dostinić je rekao da su o inicijativu upoznali obitelj Momira Bulatovića.
Ideja je da se spomenik Bulatoviću, koji bi bio od bronce u prirodnoj veličini, postavi preko puta čuvene Bilećke vojarne, a lokacija ima višestruku simboliku. Dostinić je naveo da se ‘nekoliko kilometara zračne linije dalje nalazi Vučji Do, slavno mjesto gdje su 1876. godine crnogorski i hercegovački bataljoni pobijedili tursku vojsku i time najavili početak kraja otomanske imperije i njihove vladavine na tim prostorima’.
Podsjetimo, u vrijeme najžešće agresije na Hrvatsku, tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović, 2. listopada 1991. dao je izjavu od koje se ledila krv u žilama: ‘granice Crne Gore i Hrvatske su administrativne’. To je značilo rat za Veliku Srbiju, čiji je dio trebala biti i Bulatovićeva Crna Gora, te južna Hrvatska čiji je dio Bulatović htio pripojiti Crnoj Gori.
Nitko u Crnoj Gori još danas nije odgovarao za granatiranje Dubrovnika, zločine i nečovječno postupanje prema hrvatskim zarobljenicima u logoru u Morinju. Nisu pronađeni krivci za ratno-huškačku propagandu protiv Hrvata kao genocidnog naroda, niti za išta drugo.
Kada su prvog listopada 1991. jedinice JNA popunjene pripadnicima rezervnog sastava iz Crne Gore, jedinice Teritorijalne odbrane i specijalci crnogorskog MUP-a zajednički krenule preko crnogorsko-hrvatske granice – da unište “ustaše” – propagandna mašinerija državnih medija već je pripremila teren, tvrdeći da su “ustaše” prethodno napale Crnu Goru.
DORH nikada nije podigao optužnicu protiv predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, organizatora i poticatelja agresije na Hrvatsku, kao ni protiv nikoga drugoga iz Srbije, Crne Gore ili vrha JNA. Bulatović je preminuo u lipnju 2019. godine.
Ne zaboravimo: agresija na Hrvatsku nije krenula samo iz Beograda, već i iz Crne Gore, kao i iz Bosne i Hercegovine i gradova Trebinja, Banja Luke, Prijedora… Kasnije su, čak u međunarodnoj zajednici, tvrdili da je Hrvatska umiješana u rat u Bosni i Hercegovini, premda je najveći dio agresije krenuo na Hrvatsku upravo iz te države. Tako je Trebinje bio logistički centar za uništavanje Dubrovnika i okolnih hrvatskih mjesta, a sve samo radi granica, koje je htio mijenjati i predsjednik Crne Gore Momir Bulatović te uzeti silom ono što je bilo oduvijek hrvatsko.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
