UN upozorava da svijetu prijeti ‘klimatski aparthejd’

epa06248449 An exterior view of the United Nations (UN) building in Bonn, Germany, 06 October 2017. The 2017 UN Climate Change Conference 'COP23' will take place at the World Conference Center Bonn, the seat of the Climate Change Secretariat, from 06 to 17 November 2017. The conference will be convened under the Presidency of Fiji. EPA/SASCHA STEINBACH

Svijet je na putu prema “klimatskom aparthejdu” u kojem će bogati kupovati izlaz iz najgorih posljedica klimatskih promjena dok će siromašni snositi najteži teret, navodi se u UN-ovu izvješću objavljenom u utorak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvješće, koje je UN-ovu Vijeću za ljudska prava predao njegov posebni izvjestitelj za krajnje siromaštvo Philip Alston, zaključuje da bi poslovni svijet trebao igrati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, ali i da se na njega ne može osloniti da se brine za siromašne.

“Preveliko oslanjanje na privatni sektor moglo bi dovesti do scenarija klimatskog aparthejda u kojem bogati plaćaju kako bi izbjegli prevelike vrućine, glad i sukobe, dok je ostatak svijeta prepušten patnji”, napisao je Alston.

Naveo je kao primjer ranjive Njujorčane koji su ostali bez struje ili zdravstvene skrbi kada ih je 2012. pogonio uragan Sandy, dok su “sjedište Goldman Sachsa štitili deseci tisuća vreća s pijeskom i imalo je struju iz svojeg generatora”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isključivo oslanjanje na privatni sektor za zaštitu od ekstremnih vremenskih prilika i porasta razine mora “gotovo bi jamčilo masivna kršenja ljudskih prava, pri čemu bi bogati bili zbrinuti, a najsiromašniji bi bili zaboravljeni”, napisao je.

“Čak i u najboljem scenariju, stotine milijuna ljudi suočile bi se s nesigurnošću u opskrbi hranom, prisilnom migracijom, bolestima i smrti.”

U izvješću se kritiziraju vlade što ne čine puno više od slanja dužnosnika na konferencije da održe “mračne govore”, iako znanstvenici i aktivisti za klimu zvone na uzbunu od 1970-ih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Trideset godina konvencija čini se da je postiglo jako malo. Od Toronta do Noordwijka, od Rija i Kyota do Pariza, jezik je zamjetljivo sličan a države nastavljaju odgurivati limenku dalje niz cestu”, napisao je Alston.

“Države su prešle preko svakog znanstvenog upozorenja i praga, a ono što se nekoć smatralo katastrofalnim upozorenjem sada izgleda kao najbolji scenarij.”

Do 1980. SAD je, primjerice, doživio 214 vremensku i klimatsku katastrofu koja je stajala milijardu dolara ili više, a ukupno 1,6 bilijuna dolara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.