Ustavni sud Bosne i Hercegovine u četvrtak je potvrdio kako od 7. srpnja prestaju vrijediti odredbe Izbornog zakona te zemlje o načinu biranja zastupnika u domovima naroda državnog odnosno parlamenta Federacije BiH a istodobno je zaključio kako bošnjački zastupnici u Domu naroda parlamenta BiH nisu, pozivanjem na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, imali osnovu blokirati raspravu o izmjenama Izbornog zakona što ih je predložio HDZ BiH.
Ove odluke Ustavnog suda BiH objavljene nakon sjednice održane u Sarajevu još jednom su istaknule ozbiljnost poteškoća s postojećim odredbama Izbornog zakona BiH a u određenoj mjeri dale su “vjetar u leđa” nastojanjima HDZ BiH da se one izmijene na način koji bi jamčio da se hrvatski zastupnici u domovima naroda odnosno hrvatski član Predsjedništva BiH biraju glasovima Hrvata u onim županijama u kojima oni čine većinsko stanovništvo.
Ustavni sud BiH ranije je prihvatio priziv kojega je u svojstvu bivšeg bosanskohercegovačkog parlamentarca uputio Božo Ljubić, aktualni zastupnik u Hrvatskom saboru.
Ustavni je sud konstatirao kako su neustavne odredbe koje su navodile da se iz svake županije unutar Federacije BiH u entitetski dom naroda mora birati barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.
Ljubićev priziv temeljio se na ocjeni kako je ta odredba služila kao sredstvo izbornog inženjeringa pri čemu su, primjerice, hrvatske zastupnike u domove naroda imenovale stranke koje nisu imale legitimitet hrvatskog naroda.
Ustavni je sud naložio parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci pitanje izbora zastupnika u domove naroda uredi na drugačiji način no kako se to nije dogodilo do roka koji istječe 7. srpnja donesen je pravorijek po kojemu sporne odredbe prestaju važiti.
U praksi to znači kako sada nema mehanizma biranja zastupnika u domovima naroda pa ni načina uspostave izvršne vlasti u Federaciji BiH nakon izbora 2018. godine.
Odluka Ustavnog suda kojom je praktično ukinut bošnjački veto na raspravu o HDZ-ovu prijedlogu izbornog zakona po hitnoj proceduri znači kako će taj prijedlog ponovo biti na dnevnom redu sjednice Doma naroda državnog parlamenta uz izglede da on tamo bude i usvojen. No da bi izmjene izbornog zakona stupile na snagu mora ih odobriti i Zastupnički dom gdje HDZ-ovi prijedlozi teško mogu dobiti potrebnu natpolovičnu potporu jer im se izrijekom protive gotovo svi bošnjački zastupnici.
Iz Stranke demokratske akcije (SDA) ranije je najavljeno kako će iz te stranke u parlamentarnu raspravu uputiti svoj prijedlog izmjena izbornog zakona koji bi, za razliku od HDZ-ovog, trebao sadržavati i modele koji će eliminirati diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.
