Više od 60 posto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore je u rukama Kotorske biskupije

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković pojasnio je za narod.hr položaj Hrvata u Crnoj Gori ustvrdivši kako su kao mala zajednica učinili povijesne stvari – osnovali svoju političku stranku, imaju svoju zastupnicu u parlamentu i ministricu bez portfelja u Vladi.

Istaknuo je kako je po podatcima Zavoda za statistiku Crne Gore više od  60 posto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore u rukama Kotorske biskupije i Hrvata u Boki kotorskoj. Ana Vuksanović iz Hrvatskog nacionalnog vijeća istaknula je kako surađuju s hrvatskim kulturnim institucijama, no država bi trebala voditi više brige oko svih manjinskih zajednica izvan Hrvatske.

Zvonimir Deković istaknuo je kako je od 2011. godine u Crnoj Gori  1000 Hrvata manje prema popisu stanovništva nego što je to bilo  2003. Broj Hrvata prema zadnjem popisu je 6021, dok je ta brojka prije Domovinskog rata bila blizu 8000.

„U Domovinskom ratu samo iz Tivta je od 1991. do 1995 iseljeno 352 osobe”, istaknuo je Deković te dodao kako kad bi se radila usporedba „od 1991. do 1995. godine, dok je trajao rat, Crnu Goru je napustilo 1000 Hrvata”. Istaknuo je kako to promatra kao jedan oblik ekonomske asimilacije.

Političko organiziranje, kao i  i svako drugo u Crnoj Gori ocijenio je kao potrebu Hrvata da uzmu sudbinu u svoje ruke.

„Organizirani dio Hrvata napravili su za ovako malu zajednicu kao što smo mi ovdje – nešto izvanredno, pa i povijesno“, naglasio je te dodao kako su prvo hrvatsko društvo osnovali 1998. godine nakon punih 60. godina.

„Dobili smo i jedan mandat u parlamentu u Crnoj Gori – jedan zastupnih ispred Hrvatske građanske inicijative, koja je jedina politička hrvatska stranka u Crnoj Gori“, rekao je Deković. Istaknuo je da  „imaju ministricu bez portfelja u Vladi Crne Gore, pomoćnicu ministra za nacionalne manjine, 4 vijećnika u gradskom parlamentu Tivta i jednog u Kotoru“.

Više od  60 posto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore je u rukama Kotorske biskupije

Istaknuo je i aktivnosti u kulturnom smislu, ali važno je bilo i politički se aktivirati.

„Važno je bilo imati hrabrosti 2002. godine osnovati političku stranku – nije bilo jednostavno, kao ni 1998. godine osnovati hrvatsko društvo s hrvatskim imenom u Crnoj Gori“, ocijenio je te dodao kako „bez obzira što smo mali dokazali smo se kao jedna vitalna zajednica s iznimnim kulturnim bogatstvom ove države“.

Pojasnio je da u Crnoj Gori po podacima Zavoda za statistiku Crne Gore više od  60 posto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore je u rukama Kotorske biskupije i Hrvata u Boki kotorskoj.

„To je naša zajednica koja je pala ispod 1 posto u stanovništvu, a imamo više od 60 posto kulturnog blaga u svojim rukama“, istaknuo je te dodao kako od tih 60 posto, 80 posto je pod zašitiom UNESCO-a.

„To je ono što je sagradila hrvatska zajednica i ostavila ugradivši je u ovu državu“, naglasio  je Deković za narod.hr

Objasnio je da je 1166. godine sagrađena prva katedrala na istočnoj strani Jadrana koju su gradili Hrvati i nalazi se baš u Kotoru, katedrala svetog Tripuna. Katedralu svetog Duje u Splitu sagradio je rimski car.

Imaju kontakt s hrvatskom vlasti, ali konkretna pomoć je minimalna

Istaknuo je kako imaju kontakte s vrhom hrvatske vlasti, ali konkretna pomoć je minimalna.

„Do prošle godine financijska pomoć je bila 12.500 eura, sad je to 30.00 eura za sve potrebe zajednica u Crnoj Gori“, rekao je zapitavši se  „no, koliko se s tim novcem može kad usporedite s brojkom od 60 posto ukupnog kulturnog blaga“.

„Crna Gora je odvojila milijun eura za financiranje nacionalnih manjina, međutim, mi kao zajednica dobijemo najmanje jer se dijeli po prosjeku“, zaključio je Deković

Pojasnio je kako po prvi put Hrvati u Crnoj Gori imaju svoj tiskani medij Hrvatski glasnik koji izdaje Hrvatsko građansko društvo, te hrvatski radio Dux koji je osnovala nevladina udruga Hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum.

Otok Gospe od Škrpjela – temelj i izvorište hrvatskog naroda i katolika Boke kotorske.

Kao otok vjere i ljubavi, mjesto hodočašća, temelj i izvorište hrvatskog naroda i katolika Boke kotorske istaknuo je otok Gospe od Škrpejela.

„Otok čiju medaljicu Gospe od Škrpjela već 5 stoljeća nijedan naš pomorac nije pošao na more, a da ju nije imao sa sobom“, rekao Deković za narod.hr.

Vuksanović: Hrvatska vlast bi trebala voditi više brige o svim manjinskim zajednicama izvan Hrvatske

Ana Vuksanović iz Hrvatskog nacionalog vijeća Crne Gore istaknula je kako najviše Hrvata u Crnoj Gori ima u općini Tivat. Pojasnila je da obzirom na brojnost zajednice imaju jako dobar položaj.

Također je napomenula kako nije na zadovoljavajućoj razini briga hrvatske države za Hrvate u Crnoj Gori.

„Naravno da bi smo htjeli da kao i svaka druga zajednica da hrvatska država obrati posebnu pozornost na nas“, istaknula  je te dodala kako imaju „dobru suradnju s Državnim uredom za Hrvate izvan Hrvatske i s kulturnim institucijama, knjižnicama, HAZU-om, Državnim arhivom, no sve prestaje tu“.

„Drago nam je da je predsjednik Ivo Josipović u rujnu prošle godine posjetio hrvatsku zajednicu u Donjoj Lastvi jer je to pripomoglo da se o nekim pitanjima razmatra na višim razinama što se tiče ministarstava i institucija u Hrvatskoj“, istaknula je te dodala kako sveukupno da bi država inače trebala više voditi računa o svim manjinskim zajednicama u susjednim državama.

„Hrvatski političari su svjesni da je našem narodu u Crnoj Gori velika čast kad dođe bilo tko od dužnosnika Republike Hrvatske, ali smatram da to sve ovisi o mogućnostima proračuna, a ne o tome koliko bi oni htjeli jer volje sigurno ne nedostaje“, pojasnila je te dodala kako podrška nije samo deklarativna, no trebaju se stvoriti drugi preduvjeti što se tiče zakonske regulative, konkretne komunikacije među ministarstvima, zajednicama da se to riješi.

Objasnila je kako bi trebalo više pozornosti obratiti na konkretnu problematiku  zajednice, prije svega na povratak zemljišta te da se usklade zakonske regulative RH vezane prema manjinskim zajendicama u susjednim državama i obrnuto. Istaknula je i problematiku dobivanje hrvatskih dokumenata.